Djelatnost za epidemiologiju i DDD
Edukativni članci

25.02.2014

KAMPILOBAKTERIOZA

Kampilobakterioza je zarazna bolest uzrokovana bakterijom iz porodice Campylobacter. U razvijenoj bolesti simptomi su proljev, grčevi u trbuhu uz jake bolove i visoku temperaturu, često podsjeća na upalu slijepog crijeva. Proljev može biti krvav, praćen mučninom i povraćanjem. Simptomi se javljaju 2-5 dana nakon zaražavanja a bolest traje oko 7 dana. U nekih zaraženih ne razvije se bolest, dok s druge strane u osoba oslabljenog imuniteta bakterija može ući u krvni optok te uzrokovati teško, po život opasno stanje.

Campylobacter je glavni uzrok proljeva u SAD i zemljama EU, učestaliji je od salmonele.U Hrvatskoj još uvijek je vodeći uzročnik proljeva salmonela no iz godine u godinu osjetno raste učestalost kampilobakterioza.

Bolest je češća ljeti zbog visokih temperatura koje pogoduju razmnožavanju ove bakterije. Uglavnom se javlja sporadično ali ponekad i u obliku obiteljskih epidemija. Iako tijekom bolesti postoji prolazno izlučivanje uzročnika stolicom, kampilobakter nema epidemijskog potencijala te je mogućnost zaražavanja kontakata vrlo mala. Češće obolijevaju djeca ispod 5 godina starosti i mladi između 15 i 29 godina.

U grupi Campylobacter ima više tipova bakterija no za nas su najvažniji Campylobacter coli i jejuni kao najčešći uzročnici bolesti. Osjetljivi su na zagrijavanje, uobičajene dezinficijense te donekle na zamrzavanje.

Campylobacter se može naći u svim vrstama mesa, termički neobrađenom mlijeku, eventualno jajima ali i u namirnicama biljnog porijekla ako su izvana zagađene. Ova bakterija nastanjuje crijeva životinja, osobito ptica koje ne razvijaju simptome bolesti.

Iz toga proizlazi da je najveći broj oboljenja povezan s konzumacijom sirovog ili nedovoljno pečenog/kuhanog mesa (osobito peradi), nepasteriziranog mlijeka i mliječnih proizvoda, kontaminiranom - nekloriranom vodom. Ponekad infekcija može nastati nakon kontakta s izmetom zaražene životinje. Dovoljno je u usta (hranom, vodom, prljavim rukama) unijeti 500 bakterija da nastane bolest, za razliku od salmoneloze gdje je potrebno progutati 100 000 uzročnika da bi se razvila bolest. Samo jedna kap tekućine sa sirove piletine može biti dovoljna za infekciju kampilobakterom. Zaražena perad nema simptome bolesti.

Kampilobakterioza se dijagnosticira mikrobiološkom pretragom stolice u kojoj se traže bakterije.
Liječenje se provodi antibioticima te nadoknadom tekućine.
Slično salmonelozama, i kampilobakterioze se mogu izbjeći jednostavnim mjerama:

  • dobra termička obrada mesa, osobito peradi. Nakon pečenja meso u središtu komada ne smije biti roza boje već sive; iz mesa smiju teći samo prozirni sokovi, poželjna temperatura u unutrašnjosti mesnog komada je minimalno 80°C.
  • pranje ruku toplom, tekućom vodom i sapunom nakon obavljanja nužde, prije rada s namirnicama, nakon rada sa sirovim namirnicama ili nakon diranja kućnih ljubimaca.
  • spriječiti križnu kontaminaciju - nakon rada sa sirovim mesom noževe, daske za rezanje i ostali pribor obavezno temeljito oprati
  • ne piti svježe nekuhano mlijeko (kupovno mlijeko je pasterizirani ili sterilizirano čime su uništeni mikroorganizmi) niti površinsku vodu koja nije dezinficirana.
Darija Petrovčić, dr. med.
specijalist epidemiolog
Izdvajamo iz djelatnosti:

Zadnji članci iz djelatnosti:
Zadnje novosti iz djelatnosti:

Osnovni podaci:
  • Ljudevita Gaja 21, 33000 Virovitica
  • OIB: 76860791838
  • tel: +38533727031
  • fax: +38533781401

© Zavod za javno zdravstvo "Sveti Rok" Virovitičko - podravske županije