|
ERLIHIOZA
 Erlihioza je zajedničko ime za nekoliko bakterijskih bolesti koje pogađaju ljude i životinje.
Ljudsku erlihiozu uzrokuju tri vrste erlihija: Ehrlichia chaffeensis, Ehrlichia ewingii i Ehrlichia muris.
Ovu bolest na čovjeka prenose zaraženi krpelji.
1-2 tjedna nakon uboda javljaju se povišena temperatura, glavobolja, zimica, malaksalost, bolovi u mišićima, mučnina/povraćanje/proljev, konfuzija, crvenilo očiju, ponekad ospi. Ne moraju biti izraženi svi simptomi, već njihove različite kombinacije koje variraju ud pacijenta do pacijenta. Osip nije redovna pojava kod erlihioze, javlja se u oko 60% djece i 30% odraslih.
Ovo je ozbiljna bolest koja može završiti fatalno ako se ne započne s liječenjem na vrijeme.
Ukoliko se s liječenjem započne na vrijeme pacijenti se brzo oporavljaju, u suprotnom je potrebna hospitalizacija, intravenska primjena antibiotika i intenzivna njega.
Osobe s oslabljenim imunitetom (uslijed primanja imunosupresivne terapije, HIV inficirani, splenektomirani) imaju težu kliničku sliku i veću smrtnost.
 Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike što je vrlo teško s obzirom da simptomi variraju od osobe do osobe. Od velike je pomoći podatak o nedavnom ubodu krpelja.
Laboratorijski testovi za potvrdu erlihioze uglavnom su negativni u prvih 7-10 dana od početka bolesti, no liječenje se ne smije odgađati.
Liječenje se provodi antibioticima, prvenstveno tetraciklinima
Bolest je česta u SAD, no ima je u Sloveniji i u Hrvatskoj u okolici Koprivnice.
Da bi izbjegli pojavu ove bolesti treba primijeniti preventivne mjere.
Erlihioza je također bolest životinja, prvenstveno pasa, goveda, ovaca, koza koje zaraze inficirani krpelji. Životinje koje su bolesne ili samo kliconoše služe kao izvor erlihija krpeljima koji na njima sišu, te se na taj način bolest prenosi dalje. Na sreću ova bolest nije česta u našim krajevima.
Darija Petrovčić, dr. med.
specijalist epidemiolog |
|
Zavod za javno zdravstvo Sveti Rok
