|
PREVENCIJA BJESNOĆE
U Hrvatskoj je prisutan takozvani silvatični oblik bjesnoće, što znači da su glavni rezervoar ove bolesti divlje životinje. Kod nas je to prvenstveno lisica. Godišnji broj lisica pozitivnih na bjesnoću kreće se od 300-700. Ostale divlje životinje su znatno rjeđe pozitivne.
Povremeno se bjesnoća javi i u domaćih životinja, osobito pasa i mačaka, jer ulaze u stanište lisice te se u kontaktu s njom zaraze. Broj domaćih životinja pozitivnih na bjesnoću kreće se od 30-80 godišnje.
Na grafičkom prikazu preuzetom sa stranica Ministarstva poljoprivrede prikazan je broj pozitivnih životinja od 2000-2011.
Na cijelom teritoriju Hrvatske, osim jadranskih otoka, javlja se bjesnoća u životinja, a najveća učestalost je na području Zagrebačke, Krapinsko-Zagorske, Sisačko-Moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-Križevačke, Bjelovarsko-Bilogorske i Splitsko-Dalmatinske županije.
Postoji više razina na kojima se može provoditi prevencija bjesnoće. Jedan od temeljnih postupaka je smanjenje broja bolesnih i zaraženih životinja koje su izvor zaraze za okolinu. S obzirom da su glavni rezervoar u prirodi lisice, od 2011.g. provodi se oralna vakcinacija lisica. Tom akcijom koja se provodi dva puta godišnje, u proljeće i jesen, imuniziraju se (cijepe) lisice i njihov pomladak. Iz zrakoplova se u ruralna područja cijele hrvatske ispuštaju mamci koji u sebi sadrže cjepivo u plastičnom spremniku. Mamak je privlačna hrana za lisice i druge divlje životinje. Kad životinja zagrize mamak, probija spremnik te cjepivo iscuri u usta. Kroz tri tjedna životinja razvije imunitet na bjesnoću koji štiti najmanje godinu dana. Oralna vakcinacija lisica provodit će se kroz najmanje 5 uzastopnih godina, te se predpostavlja da će nakon toga bolest biti iskorijenjena osim u pojedinačnim žarištima u kojima će se i dalje lokalno provoditi ovakve akcije.
 Slijedeća mogućnost prevencije bjesnoće, ujedno i zakonska obveza, je cijepljenje pasa protiv bjesnoće. Svaki vlasnik dužan je cijepiti svog psa jednom godišnje, poželjno je cijepiti i mačke. Međutim veliki je broj onih koji izbjegavaju ovu obvezu iz godine u godinu, pa je još uvijek prevelik broj neimuniziranih ljubimaca.
Potrebno je svesti broj pasa i mačaka lutalica na minimum jer su necijepljeni, nekontrolirano se kreću te ulaze u stanište lisice gdje se mogu zaraziti bjesnoćom. Iako su bez vlasnika, zbog prehrane se zadržavaju u naseljima i u blizini čovjeka pa tako mogu nanijeti ozljedu.
Posljednja karika u prevenciji bjesnoće je Antirabična stanica koja radi u sklopu Djelatnosti za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo svake županije. Svaka osoba koju ugrize životinja te svaka osoba koja je bila u kontaktu s bijesnom ili na bjesnoću sumnjivom životinjom treba se javiti u Antirabičnu stanicu najbližeg Zavoda. Tamo će dati podatke o ugrizu ili kontaktu a liječnik epidemiolog će na temelju tih podataka donijeti procjenu o potrebi primjene cjepiva i/ili imunoglobulina.
Ukoliko se radi o ugrizu ili drugoj vrsti ozljede od poznate životinje, ta životinja se stavlja pod 10-dnevni veterinarski nadzor. Kroz tih 10 dana veterinari tri puta pregledaju životinju i procjenjuju da li je zdrava. Ako životinja promjeni ponašanje i pokaže znakove bjesnoće, pacijenta cijepimo a životinju se ubije te se mozak šalje na pretragu kako bi se bjesnoća potvrdila ili odbacila. U slučaju da životinja ostane zdrava pacijenta nije potrebno cijepiti.
 Ukoliko se dogodi ozljeda ili kontakt s nepoznatom životinjom koju nije moguće nadzirati kroz 10 dana, potrebno je cijepiti pacijenta.
Ako čovjek dođe u kontakt ili ga ugrize bijesna ili na bjesnoću sumnjiva životinja odmah je potrebno provesti zaštitu imunoglobulinom protiv bjesnoće i cjepivom. Ako je moguće mozak životinje se šalje na analizu. U slučaju da su nalazi negativni, dakle bjesnoća u životinje nije dokazana, cijepljenje se može prekinuti.
 Zahvaljujući kontinuiranom nadzoru nad bjesnoćom u divljih i domaćih životinja, te provođenju svih spomenutih preventivnih aktivnosti, u Hrvatskoj nema oboljelih ljudi od 1964.g.
Kontakt podaci Antirabične stanice:
- dr. Venus Miroslav 098/465-945
- dr. Petrovčić Darija 098/465-944
- Antirabična stanica Orahovica 033/673-904
- Antirabična stanica Slatina 033/552-258
- Antirabična stanica Virovitica 033/781-450, 033/781-451, 033/781-452
- Antirabična stanica Pitomača 033/783-244
Darija Petrovčić, dr. med.
specijalist epidemiolog |
|
Zavod za javno zdravstvo Sveti Rok
