Botulizam je rijetka ali teška bolest uzrokovana nervnim toksinom kojeg proizvode bakterije Clostridium botulinum. Bolest se pojavljuje u tri oblika:
otrovanje hranom (intoksikacija)- u kontaminiranoj, nedovoljno termički obrađenoj hrani prežive spore koje u anaerobnim uvjetima (bez prisutnosti kisika) prelaze u vegetativni oblik i luče egzotoksin. On uzrokuje zamaranje mišića, vrtoglavicu, suhoću sluznice usta, zatvor. Zanimljivo je da se paralize mišića javljaju od glave prema nogama pa se među prvim simptomima javljaju dvoslike zbog kljenuti mišića oka, otežano gutanje i govor zbog kljenuti mišića jezika i ždrijela. Temperatura pri tome nije povišena. Simptomi se javljaju 12-36 sati nakon konzumacije kontaminirane hrane. Što je inkubacija kraća to je bolest teža a smrtnost veća.
infekcija rane- bakterija se razmnožava i luči egzotoksin ukoliko u rani vladaju anaerobni uvjeti. Simptomi su isti kao i kod intoksikacije hranom.
dojenački crijevni botulizam- bolest se razvija ukoliko su spore prisutne u crijevima djeteta. Očituje se zatvorom, letargijom, otežanim gutanjem, padanjem glave, općom slabosti mišića.
U neliječenih bolesnika može doći do kljenuti međurebranih mišića koji se smatraju najvažnijima u procesu disanja, te tada nastupa smrt zbog ugušenja.
Usprkos ovako upečatljivoj kliničkoj slici dijagnozu je teško postaviti samo na temelju simptoma jer brojne druge bolesti mogu izazivati slične simptome. Zato je potrebno dokazati toksin u stolici, serumu i hrani.
Iako se uzročnik i toksin izlučuju stolicom pacijenta, ne postoji mogućnost prijenosa bolesti sa bolesnog čovjeka na zdravog.
Sama bakterija, Clostridium botulinum, je anaerobni bacil (opstaje u uvjetima bez zraka) koji u nepovoljnim uvjetima prelazi u oblik mirovanja - sporu. Spore se mogu naći svugdje u tlu, u i na poljoprivrednim proizvodima, u probavnom traktu životinja uključujući i ribe. Kad spore dospiju u povoljne uvjete bez kisika, prelaze u vegetativni oblik u kojem se razmnožavaju i luče toksin odgovoran za pojavu simptoma. To se može dogoditi u nedovoljno termički obrađenoj hrani koja se potom konzervira. U Americi su trovanja uglavnom povezana uz konzumiranje nepravilno konzerviranog voća i povrća u kućnoj proizvodnji dok je trovanje u našim krajevima vezano uz suhomesnate proizvode, prvenstveno šunku koja nije dovoljno posoljena uz kost. I med može sadržavati ovu bakteriju u malim količinama pa djeca mlađa od godinu dana ne bi trebala jesti med kako ne bi oboljela od dojenačkog crijevnog botulizma. Za djecu stariju od jedne godine i odrasle med je sigurna namirnica.
Slabo kiseli i lužnati uvjeti pogoduju uzročniku. Toksin se uništava na visokim temperaturama pa svi koji u prehrani koriste konzerviranu hranu trebali bi prije upotrebe konzervu kuhati 10 minuta. Konzerve sa ispupčenim poklopcem ne smiju se konzumirati.
Bolest se liječi primjenom antitoksina koji blokira djelovanje toksina prisutnog u krvi. Od pomoći je i ispiranje želuca i crijeva što ranije nakon konzumacije hrane.
U Hrvatskoj se botulizam javlja sporadično s 0-10 oboljelih godišnje a bez smrtnih ishoda.
Darija Petrovčić, dr. med.
specijalist epidemiolog
Zavod za javno zdravstvo Sveti Rok
otrovanje hranom (intoksikacija)- u kontaminiranoj, nedovoljno termički obrađenoj hrani prežive spore koje u anaerobnim uvjetima (bez prisutnosti kisika) prelaze u vegetativni oblik i luče egzotoksin. On uzrokuje zamaranje mišića, vrtoglavicu, suhoću sluznice usta, zatvor. Zanimljivo je da se paralize mišića javljaju od glave prema nogama pa se među prvim simptomima javljaju dvoslike zbog kljenuti mišića oka, otežano gutanje i govor zbog kljenuti mišića jezika i ždrijela. Temperatura pri tome nije povišena. Simptomi se javljaju 12-36 sati nakon konzumacije kontaminirane hrane. Što je inkubacija kraća to je bolest teža a smrtnost veća.
infekcija rane- bakterija se razmnožava i luči egzotoksin ukoliko u rani vladaju anaerobni uvjeti. Simptomi su isti kao i kod intoksikacije hranom.
dojenački crijevni botulizam- bolest se razvija ukoliko su spore prisutne u crijevima djeteta. Očituje se zatvorom, letargijom, otežanim gutanjem, padanjem glave, općom slabosti mišića.
Sama bakterija, Clostridium botulinum, je anaerobni bacil (opstaje u uvjetima bez zraka) koji u nepovoljnim uvjetima prelazi u oblik mirovanja - sporu. Spore se mogu naći svugdje u tlu, u i na poljoprivrednim proizvodima, u probavnom traktu životinja uključujući i ribe. Kad spore dospiju u povoljne uvjete bez kisika, prelaze u vegetativni oblik u kojem se razmnožavaju i luče toksin odgovoran za pojavu simptoma. To se može dogoditi u nedovoljno termički obrađenoj hrani koja se potom konzervira. U Americi su trovanja uglavnom povezana uz konzumiranje nepravilno konzerviranog voća i povrća u kućnoj proizvodnji dok je trovanje u našim krajevima vezano uz suhomesnate proizvode, prvenstveno šunku koja nije dovoljno posoljena uz kost. I med može sadržavati ovu bakteriju u malim količinama pa djeca mlađa od godinu dana ne bi trebala jesti med kako ne bi oboljela od dojenačkog crijevnog botulizma. Za djecu stariju od jedne godine i odrasle med je sigurna namirnica.
Slabo kiseli i lužnati uvjeti pogoduju uzročniku. Toksin se uništava na visokim temperaturama pa svi koji u prehrani koriste konzerviranu hranu trebali bi prije upotrebe konzervu kuhati 10 minuta. Konzerve sa ispupčenim poklopcem ne smiju se konzumirati.
