|
ESCHERICHIA COLI
 E. coli je bakterija koja normalno živi u crijevima ljudi i životinja. Većina ih je bezopasna i čini dio normalne crijevne flore, dok su neke patogene i uzrokuju bolesti probavnog trakta ili drugih organskih sustava (mokraćni, dišni). U ovu grupu spada veliki broj različitih tipova bakterija a za crijevne infekcije odgovorne su:
- EHEC (STEC) - E.coli koja proizvodi Shiga toksin, naziva se još i enterohemoragična E.coli. Uzrokuje hemoragični kolitis i hemolitičko-uremički sindrom
- ETEC - enterotoksična E.coli izlučuje enterotoksin, povezana je s putovanjima, glavni simptom su vodenasti proljevi
- EPEC - enteropatogena E.coli čest je uzročnik proljeva u djece u jaslicama i bolnicama
- EIEC - enteroinvazivna E.coli uzrokuje invaziju i destrukciju crijevnog epitela, u kliničkoj slici dominiraju grčevi, groznica te krvave ili vodenaste stolice
Najčešće spominjana E.coli posljednjih godina je STEC (EHEC) koja je odgovorna za velike epidemije tijekom 2011.g. Nazivaju ju još i VTEC. STEC 0104:H4 uzrokovala je epidemiju u Europi, a STEC O157:H7 u Sjevernoj Americi.
STEC žive u crijevima preživača uključujući krave, koze, ovce i jelene a zanimljivo je da te životinje ne obolijevaju već samo izlučuju bakterije izmetom. Za čovjeka je najznačajniji izvor bakterija krava. Ostale domaće životinje i ptice slučajno "pokupe" E.coli iz okoliša i šire ju dalje.
 Infekcija nastaje kad progutamo ove bakterije, drugim riječima kad nam u usta dođe mala količina (uglavnom nevidljiva) životinjskog izmeta. To se događa češće nego što možemo pomisliti preko zagađene hrane (životinjskog i biljnog porijekla), vode za piće koja nije dezinficirana, vode za plivanje (bazeni, jezera, rijeke), svježeg nepasteriziranog mlijeka, kontaktom sa stokom ili zaraženim ljudima. Neka hrana nosi sa sobom visok rizik od zaraze kao na primjer svježe kravlje mlijeko (neprokuhano) i svježi kravlji sir pripremljen od nepasteriziranog mlijeka.
 Kad se netko razboli uglavnom možemo samo nagađati koji je izvor zaraze u pitanju zbog toga što se E.coli može naći i u hrani koja je termički obrađena ali naknadno zagađena prljavim rukama, na hrani koja nije termički obrađena, na povrću koje nije dobro oprano, na prljavim rukama.
Razboljeti se mogu svi bez obzira na dob.
Simptomi STEC infekcije variraju u svojoj težini no najčešće su to grčevi u trbuhu, proljev koji može biti krvav, povračanje, a temperatura uglavnom nije viša od 38,5°C. Simptomi se javljaju 3-4 dana nakon infekcije i u početku su blagi te se postepeno pojačavaju. Većina ljudi ozdravi nakon 5-7 dana no u 5-10% oboljelih razvije se teška klinička slika hemolitičko-uremičkog sindroma (HUS). Tada se smanjuje učestalost mokrenja, javlja se jak umor, bljedilo kože i sluznica. Nužna je hospitalizacija kako bi se spriječilo zatajenje bubrega. Većina oboljelih od HUS-a oporavi se kroz nekoliko tjedana no moguć je smrtni ishod. Rizik je veći za djecu i starije osobe te one sa oslabljenim imunološkim sustavom.
 Dijagnoza se postavlja mikrobiološkom pretragom i nalazom E. coli u stolici.
STEC se obično prestane izlučivati stolicom kad se povuku simptomi bolesti no ponekad se izlučuje tjednima nakon nestanka simptoma. Djeca su češće nosioci STEC-a od odraslih. Iz tog razloga je temeljito pranje ruku nakon nužde važno za zaštitu na samo vlastitog zdravlja već i zdravlja obitelji i ostalih s kojima dolazimo u kontakt.
U liječenju se ne koriste antibiotici jer nisu od pomoći, čak povećavaju rizik za nastanak HUS-a. Vrši se rehidracija i primjenjuje se nespecifična simptomatska terapija.
Jednostavnim mjerama STEC infekcije se mogu spriječiti:
- pranje ruku toplom tekućom vodom i sapunom nakon vršenja nužde, mijenjanja pelena, kontakta sa životinjama i njihovom okolinom, prije rada s hranom
- dobra termička obrada mesa - kuhati i peći na najmanje 70°C
- ne konzumirati svježe nepasterizirano mlijeko i mliječne proizvode
- izbjeći gutanje vode pri kupanju u bazenima, jezerima i rijekama
- spriječiti križnu kontaminaciju - nakon rada sa sirovim namirnicama pribor treba oprati kako se eventualno prisutne bakterije ne bi prenijele na gotovu hranu spremnu za upotrebu
Darija Petrovčić, dr. med.
specijalist epidemiolog |
|
Zavod za javno zdravstvo Sveti Rok
