Novosti Zavoda za javno zdravstvo "Sveti Rok" Virovitičko - podravske županije
05.07.2017

Hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom, Mišja groznica

Mišja groznica je zoonoza, dakle bolest koja se prenosi sa životinja na ljude. U ovom slučaju radi se o prijenosu virusa sa šumskih glodavaca kao što su miš i voluharica.

Ovi glodavci viruse izlučuju slinom, izmetom i mokraćom u svoju okolinu. Doživotno mogu biti kliconoše a da pri tom nemaju simptome bolesti. Virusi u vanjskoj sredini mogu preživjeti tjednima. Radi se o Hantavirusima Puumala i Dobrava od kojih Puumala uzrokuje blažu a Dobrava težu kliničku sliku.

Čovjek se zarazi uglavnom udisanjem aerosola iako se spominje i mogućnost prijenosa zagađenom hranom i vodom, te eventualno zagađenim rukama kojima se virusi inokuliraju u sluznice oka ili nosa. Budući da su glodavci komenzali, tj. žive u blizini čovjeka, često nastanjuju ostave, podrume, tavane pa se čovjek može zaraziti pri pospremanju takvih prostorija osobito ako se pri tome stvara prašina. Ukoliko čovjek ulazi u prirodno stanište miša i voluharice, dakle šumu ili polje, također se može zaraziti paršinom nastalom zbog vjetra ili čovjekove aktivnosti: oranje, razgrtanje lišća, sječa drva, valjanje po tlu.

Najviše su izloženi zarazi oni koji su profesijom ili hobijem vezani uz prirodu: šumski radnici, poljoprivrednici, vojnici, izletnici. Oboljeli se javljaju u proljeće i ljeto.

Godišnje u Hrvatskoj oboli do 20 osoba, u Virovitičko-podravskoj županiji prosječno 2 osobe. Povećan je broj oboljelih u takozvanim „mišjim godinama“ kad je povećan broj glodavaca. Tad se javlja u epidemijskom obliku. Poznate su epidemije iz 1967.g. (građevinski radnici na Plitvičkim jezerima), 1989.g. (vojnici na kampiranju u blizini Velike Gorice), 1995.g. (vojnici na Plješivici, Kapeli i Dinari), 2002.g. (na području cijele Hrvatske s 500-tinjak oboljelih), 2012.g. (stanovnici podsljemenskog područja i izletnici na Medvednicu).
Ova bolest se ne javlja u priobalnim krajevima Hrvatske niti na otocima.

Inkubacija traje od nekoliko dana do 4 tjedna, prosječno 2 tjedna.

Bolest često prođe neprepoznata sa simptomima sličnim gripi: visoka temperatura, bolovi u donjem dijelu leđa ili trbuhu, jaka glavobolja, opća slabost. U težim slučajevima potrebna je hospitalizacija jer se uz navedene simptome javljaju još i pad tlaka, smanjeno mokrenje uz promjenu boje mokraće, mučnina, crvenilo lica, vrata i očiju, zatajenje bubrega, pojava krvarenja. Bolesnik nije zarazan za svoju okolinu. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike a potvrđuje se serološkim laboratorijskim pretragama.

Bolest završava smrtno u 5-15% pacijenata.

Liječenje je simptomatsko a oporavak nastupa unutar nekoliko tjedana.

Kako bi spriječili pojavu ove bolesti treba provoditi mjere zaštite:

  • spriječiti ulazak glodavaca u životni prostor čovjeka
  • kuću, nusprostorije (šupe, garaže, ostave) i okućnicu održavati čistima
  • smeće odlagati u zatvorene posude kako ne bi posližilo kao hrana glodavcima
  • smanjiti broj glodavaca u naseljima na najmanju moguću mjeru (trovanjem, klopkama)
  • pri čišćenju nusprostorija poželjno je pod poprskati klornim preparatom (varikina) pa potom mesti uz što manje stvaranje prašine i po mogućnosti nositi masku
  • pri boravku u prirodi hranu i vodu držati u zatvorenim posudama, ne odlagati na tlo
  • ne ležati direktno na tlu
  • ne piti vodu iz šumskih izvora i potoka (jer ih koriste i glodavci)
  • prije jela prati ruke ili koristiti vlažne maramice
  • ne dirati žive ili uginule glodavce
  • ne jesti neoprane šumske plodove

Darija Petrovčić, dr. med.
specijalist epidemiolog

e-Knjižnica Zavoda:

Ukupan broj zapisa 100 - Prikaži sve >>>


Izdvajamo:


Zadnji članci:
Zadnje novosti:

Osnovni podaci:
  • Ljudevita Gaja 21, 33000 Virovitica
  • OIB: 76860791838
  • tel: +38533727031
  • fax: +38533781401

© Zavod za javno zdravstvo "Sveti Rok" Virovitičko - podravske županije