Novosti Zavoda za javno zdravstvo "Sveti Rok" Virovitičko - podravske županije
10.09.2021

SVJETSKI DAN PREVENCIJE SUICIDA (10.9.2021.)

Standardizirana stopa smrtnosti uzrokovana nasiljem u Hrvatskoj je niska (1,6/100.000), dok su samoubojstva sa srednje visokom stopom (12,1/100.000).

Broj samoubojstava u Hrvatskoj u 2018 godini bio je 657. Procjenjuje se da će u svijetu broj samoubojstava rasti. Počine se gotovo 2 samoubojstva dnevno u RH.

Približno polovica osoba koje izvrše samoubojstvo nije bila nikada psihijatrijski tretirana. Ovi podaci upozoravaju o važnosti prevencije pokušaja samoubojstva i na potrebu da se što većem broju potencijalnih samoubojica pravovremeno pruži psihijatrijska pomoć.

Rizični čimbenici za samoubojstvo mogu biti: prethodni pokušaji samoubojstva, trenutne samoubilačke misli, hospitalizacija zbog psihičkih bolesti, nedavni veliki stresovi, stresne situacije oṕćenito, naročito ako dugo traju, društvena izolacija, ovisnost o drogama, alkoholu ili kockanju, kao i izloženost nasilju u domu ili društvenom okolišu.

Rizičnu populaciju čine dvije skupine ljudi: osobe koje boluju od dugotrajne depresije i osobe s impulzivnim suicidalnim ponašanjem.

Najčešći način izvršenja samoubojstava u oba spola je vješanje.

Stope smrtnosti zbog samoubojstava rastu s dobi. Također, prema dobi posto-je razlike u trendovima kretanja stopa smoubojstava. Među županijama Hr-vatske prisutne su razlike u dobno-standardiziranim stopama. Županije pri-morskog dijela Hrvatske bilježe niže stope izvršenih samoubojstava od pojedi-nih županija kontinentalnog dijela.

Apsolutni broj samoubojstva u Hrvatskoj po pojedinim godinama

Izvor HZJZ

Trend standardizirane stope incidencije suicida po godinama

Učestalost simptoma depresije povećava se sa starošću te pogađa 10-20 % populacije. Depresija često prati tjelesne bolesti, poremećaje sna, bol i druge psihičke poremećaje. Prognoza komorbidnih stanja pogoršava se s komorbidi-tetom. Prepoznavanje i liječenje depresije relevantno je u do 90 % slučajeva samoubojstava starijih osoba.

Sprječavanje samoubojstva od posebne je važnosti u starijoj dobi. Depresija i samoubojstvo jače su povezani u starijoj dobi nego u drugim dobnim skupinama. Istovremeno je stopa samoubojstva u starijoj dobi najveća u go-tovo svim zemljama svijeta, a napose među muškarcima.

Stoga je važno istražiti i liječiti ljude s depresijom zbog potencijalnih sklonosti samoubojstvu. U isto je vrijeme potrebno proučiti imaju li starije osobe koje žele umrijeti depresiju koja zahtijeva liječenje. Naročito je važno započeti raz-govor o želji za samoubojstvom, a ne ga izbjegavati. To uključuje i odluku o tome je li još uvijek moguće liječenje u dnevnoj bolnici ili je po- trebna hospi-talizacija.

Među adolescentima su brojni uzroci koji dovode do povećanja suicidalnog rizi-ka. Dominiraju mentalne bolesti jer je 90 % onih koji su počinili samoubojstvo imalo psihijatrijsku dijagnozu. Odnosi unutar obitelji te odnosi s okolinom ta-kođer imaju važnu ulogu. Nepripadanje dominantnoj kulturi može povećati sui-cidalni rizik, pogotovo u onim sredinama koje su zatvorene i netolerantne.

Kao najčešći motivi za samoubojstvo mladih spominju se: školski neus-pjeh, pad razreda, isključenje iz škole, socijalna nestabilnost, nesigurnost, pa-tološka ljubomora, konflikti s roditeljima i profesorima. Upravo razumijevanje rizičnih čimbenika koji mogu dovesti do samoubojstva ključno je u prevenciji ovakvog ponašanja.

Mladi u zapadnim, razvijenim zemljama danas čine suicid puno češće nego što su to činili njihovi vršnjaci bilo kada tijekom povijesti. Jedan od najboljih pre-diktora suicidalnog ponašanja upravo raniji pokušaj suicida u anamne-zi, te trenutačna suicidalna ideacija.

Vodeći vanjski uzroci mortaliteta u Hrvatskoj u djece (0-19) 2019. godine po dobi, ukupno (IZVOR HZJZ)

Na slici iznad vidimo zabrinjavajući podatak da su u Hrvatskoj samouboj-stva drugi uzrok smrtnosti u djece 0-19 godina.

Dobno-standardizirane stope smrtnosti od suicida prema županijama u Hrvatskoj 2019. godine, ukupno (IZVOR: HZJZ)

Na slici iznad možemo vidjeti da je Ličko senjska županija najviše opterećena samoubojstvima što može odgovarati demografskoj sutrukturi staroga stanov-ništva i činjeničnoj većoj učestalosti samoubojstava u starijoj populaciji.

Znakovi upozorenja na koje trebamo obratiti pažnju su: česti razgovori o samoubojstvu, preokupiranost smrću i umiranjem, znakovi depresije, promjene ponašanja,poklanjanje dragih stvari,dogovaranje nedovr-šenih poslova, poteškoće sa snom i spavanjem, poduzimanje pretjeranih rizika, povećana uporaba droga, gubitak zanimanja za uobičajene aktivnosti.

Literatura:

  • Stašević I. Nasilne smrti i drugi oblici nasilja u svijetu i Republici Hrvatskoj. Policija i sigurnost [Internet]. 2019 [pristupljeno 08.09.2021.];28(4/2019):557-572. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/230341
  • ŠTRKALJ IVEZIĆ S, JUKIĆ V, ŠTIMAC GRBIĆ D, ĆELIĆ I, BREČIĆ P, SILOBRČIĆ RADIĆ M i sur. ORGANIZACIJA LIJEČENJA OBOLJELIH OD MENTALNIH POREMEĆAJA U REPUBLICI HRVATSKOJ. Acta medica Croatica [Internet]. 2018 [pristupljeno 08.09.2021.];72(2):179-187. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/199524
  • Šarić B. SOCIJALNO‒MEDICINSKI ASPEKTI POKUŠAJA SAMOUBOJSTVA. Glasnik pulske bolnice. 2015;12(12):34-6.
  • https://www.hzjz.hr/aktualnosti/izvrsena-samoubojstva-u-hrvatskoj-2020/
  • Stoppe G. Depresija u starosti. Socijalna psihijatrija [Internet]. 2019 [pristupljeno 08.09.2021.];47(3):261-268. https://doi.org/10.24869/spsih.2019.261
  • Graovac M, Prica V. Rizični čimbenici kod samoubojstva adolescenata. Medicina Fluminensis [Internet]. 2014 [pristupljeno 08.09.2021.];50(1):74-79. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/118537
  • https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2021/07/Bilten-ozljede_završno_2021.pdf
  • Šarić B. SOCIJALNO‒MEDICINSKI ASPEKTI POKUŠAJA SAMOUBOJSTVA. Glasnik pulske bolni-ce. 2015;12(12):34-6.

Miodrag Beneš, dr.med. specijalist javnozdravstvene medicine

e-Knjižnica Zavoda:

Ukupan broj zapisa 131 - Prikaži sve >>>


Izdvajamo:


Zadnji članci:
Zadnje novosti:

Osnovni podaci:
  • Ljudevita Gaja 21, 33000 Virovitica
  • OIB: 76860791838
  • tel: +38533727031
  • fax: +38533781401

© Zavod za javno zdravstvo "Sveti Rok" Virovitičko - podravske županije