Novosti Zavoda za javno zdravstvo "Sveti Rok" Virovitičko - podravske županije
10.10.2021

Što će biti s našim mentalnim zdravljem nakon pandemije koronavirusa?

Naslovnica publikacijeKako odmiče pandemija koronavirusa, tako se sve više nameće i pitanje što će biti s našim mentalnim zdravljem nakon što pandemije koronavirusa prođe. Svjetski dan mentalnog zdravlja koji se obilježava 10. listopada prigoda je da se ovoj temi posveti više pažnje.

Svjetska zdravstvena organizacija mentalno zdravlje definira kao stanje u kojemu pojedinac ostvaruje svoje sposobnosti, uspješno se nosi sa stresom svakodnevnog života, radi produktivno i učinkovito te doprinosi svojoj zajednici. Mentalno zdravlje dakle nije samo puko odsustvo bolesti, već stanje u kojemu pojedinac može ostvarivati sve svoje potencijale. Nepovoljne osobne okolnosti i rizična ponašanja, kao i nepovoljne okolnosti u okruženju pojedinca otežavaju, pa čak katkad i onemogućavaju pojedincu da živi u potpunosti zadovoljno i ispunjeno. Jedna od takvih nepovoljnih okolnosti je i aktualna pandemija koronavirusa. Mnogi se ljudi moraju izolirati od svakodnevnih socijalnih kontakata, prisiljeni su na promjenu ustaljenog životnog ritma, a izolacija i socijalna deprivacija (uskrata socijalnih kontakata za kojima imamo potrebu) ljude čine ranjivijima i izloženijima rizicima za mentalno zdravlje. Dakle, koronavirus svakako jest rizik za tjelesno zdravlje, ali ne smije se zanemariti nepovoljan utjecaj brojnih ograničenja tijekom pandemije i na mentalno zdravlje. Dapače, pandemija koronavirusa trajat će vjerojatno puno kraće od već sada tinjajuće pandemije mentalnih bolesti koje će se tek početi manifestirati.

Teškoće s mentalnim zdravljem mogu biti u vrlo širokom rasponu od onih blažih (nelagoda, frustracija i tjeskoba), preko težih (stres, teškoće sa spavanjem, konflikti u međuljudskim odnosima (osobito ako su ljudi dulje vrijeme stalno zajedno)) pa do vrlo teških i ozbiljnih (pri čemu se mogu razviti i mnoge osobito složene tegobe poput depresije i sličnih). Neka istraživanja u pojedinim europskim državama već pokazuju da u tijeku pandemije gotovo dvostruko više odraslih prijavljuje simptome depresije u odnosu na razdoblje prije pandemije koronavirusa. Svaki peti ispitanik u ovim istraživanjima prijavio je i negativne promjene u apetitu, gubitak interesa za normalne životne aktivnosti, poteškoće u pažnji i koncentraciji te niz ostalih teškoća u svakodnevnom životu.

Je li mentalno zdravlje i u kojoj mjeri zaista narušeno u vrijeme pandemije koronavirusa?

Koronavirus izaziva kod nas znatan stupanj straha i zabrinutosti, a osobito među starijim osobama i kod ljudi s već narušenim zdravljem. Osobito su nepovoljne okolnosti po mentalno zdravlje sljedeće:

  • socijalna deprivacija - ljudi se moraju izolirati od svakodnevnih socijalnih kontakata
  • teškoće prilagodbe - većina je prisiljena na promjenu ustaljenog životnog ritma
  • veća izloženost rizicima za mentalno zdravlje - (samo)izolacija ljude čini ranjivijima
  • prijetnja bolesti - gotovo dvostruko više odraslih prijavljuje simptome depresije
  • teškoće doživljavanja i ponašanja - negativne promjene u apetitu, gubitak interesa za normalne životne aktivnosti, poteškoće u pažnji i koncentraciji
  • tjeskoba i stres – dovode do povećanja prekomjernog pijenja alkohola i zloupotrebe sredstava ovisnosti
  • dugotrajnost tegoba - posljedice kolektivnih trauma mogu potrajati i desetljeće, pa i dulje nakon što trauma prođe
  • komorbiditet - teškoće u mentalnom funkcioniranju dovode posljedično i do problema s tjelesnim zdravljem (autoimune bolesti, srčanožilne bolesti…)
Sve ovo predstavlja dodatnu ugrozu i tjelesnog zdravlja. Naime, poznato je da poremećaji i teškoće u mentalnom funkcioniranju dovode posljedično i do problema s tjelesnim zdravljem, jer su mentalno i tjelesno zdravlje usko povezani. I da stvar bude gora, sve te posljedice kolektivnih trauma mogu potrajati i desetljeće, pa i dulje nakon što pandemija prođe jer se tek tada razvijaju značajniji simptomi posttraumatskog stresnog poremećaja koji se često kasno prepoznaju, a dugo se i mukotrpno saniraju.

Kako bi se što je moguće više spriječili mogući nepovoljni ishodi pandemije na mentalno zdravlje populacije, pomažuće struke, a osobito psiholozi, ulažu napore u smjeru proaktivne skrbi o mentalnom zdravlju. U tom su smislu građanima na raspolaganju stručni resursi (i neposredno i na daljinu), usluge su mahom besplatne, a za sva dodatna pitanja može se konzultirati i ova najnovija knjiga „Koronavirus i mentalno zdravlje; psihološki aspekti, savjeti i preporuke“ koju su psiholozi napisali u vrlo kratkom vremenu od početka pandemije koronavirusa. Međutim, svatko od nas može i sam mnogo učiniti za vlastito mentalno zdravlje te je svakako poželjno usmjeravati se na one aktivnosti koje mogu osnažiti i očuvati mentalno zdravlje.

Siniša Brlas, prof.
psiholog u Djelatnosti za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti sa zaštitom mentalnog zdravlja
Zavoda za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije

e-Knjižnica Zavoda:

Ukupan broj zapisa 134 - Prikaži sve >>>


Izdvajamo:


Zadnji članci:
Zadnje novosti:

Osnovni podaci:
  • Ljudevita Gaja 21, 33000 Virovitica
  • OIB: 76860791838
  • tel: +38533727031
  • fax: +38533781401

© Zavod za javno zdravstvo "Sveti Rok" Virovitičko - podravske županije