Novosti iz Zavoda
13.01.2022

Radio emisija o zdravlju i prehrani

Na dan 12.1.2022. pod vodstvom Informativnog centra Virovitica održana je radio emisija u kojoj je dr. Miodrag Beneš pričao o zdravim prehrambenim navikama, pomodnim dijetama te što razlikuje zdravu od nezdrave hrane te o detoksikološkim pokretima koje nemaju svoje temelje u medicini nego u marketingu i prodaji.

Građani trebaju shvatiti da se sva hrana kontrolira radi tehničke ispravnosti.

U današnje vrijeme unosi se dovoljna količina hrane za zadovoljenje energetskih potreba.

Međutim, ako nam jela sadrže previše šećera, soli, bjelančevina životninjskog porijekla i rafiniranih sastojaka a premalo vlakana, mahunarki tijekom dužeg vremen razviti će se određene bolesti povezane s ovakvom prehranom.

U RH postoje mnogobrojnizakoni i institucije koje kontroliraju da zdravstvena ispravnost hrane bude zadovoljavajuća s minimalno dopuštenim koncentracijama određenih minera i kemikalija. https://zdravlje.gov.hr/arhiva-80/zakonodavstvo/zakoni-i-pravilnici/uprava-za-sanitarnu-inspekciju-i-javno-zdravstvo/zdravstvena-ispravnost-hrane/835

Zdravstveno neispravnim smatraju se:

  • ako su inficirane patogenim mikroorganizmima ili parazitima;
  • ako sadrže otrovne sastojke, antibiotike, hormone, mikotoksine ili druge tvari u količini koje mogu štetno djelovati na zdravlje ljudi;
  • ako su mehanički zatrovane dodacima koji mogu štetno djelovati na zdravlje ljudi;
  • ako su obojene bojama, sadrže konzervanse ili druge aditive u količinama većim od zakonski dopuštenih;
  • ako su im sastav i organoleptička svojstva toliko promijenjeni da više nisu upotrebljive u prehrani;
  • ako su kontaminirane radioaktivnim tvarima iznad propisanih normativa;
  • ako zbog svog sastava ili drugih obilježja mogu štetno djelovati na zdravlje potrošača.

Ukratko, u tjedan dana korištenja posebnih čajeva i ostalih čudotvorni napitaka ne može se ispraviti cijelogodišnji unos nekvalitetnih „nezdravih“namirnica i taloženja.

Inače, pod zdravom hranom se podrazumijeva hrana koja je uzgojena i prerađena na "prirodan način" bez upotrebe umjetnih gnojiva, herbicida i drugih dodataka za povećanje i zaštitu prinosa pod uvjetom da se proizvodi na terenima udaljenim od prometnica, industrijskih pogona, većih urbanih naselja i slično. Ovakav način proizvodnje teži za dobivanjem hrane koja je najmanje zagađena.

Nažalost, svjedoci smo vremena kada je izbjegavanje radioaktivne prašine i drugih zagađivača zraka čak i na najčistijim dijelovima svijeta, zahvaljujući kretanjima zračnih struja, skoro nemoguće.

Pod "zdravom prehranom" podrazumijeva se dobro izbalansirana hrana u kojoj dnevni obroci sadrže odgovarajuće količine i odnose bjelančevina, ugljikohrdrata, masti, vitamina i minerala oslobođena od svih toksičnih, karcinogenih, mutagenih i infektivnih agenasa, a koja doprinosi dobrom fizičkom i psihičkom zdravlju čovjeka.

Naime po načelima zdrave prehrane treba zamijeniti crveno meso ribom, piletinom, puretinom ili mesom kunića, vodeći računa da prednost treba dati termičkoj obradi kuhanjem ili pečenjem, a manje koristiti pohanje, zbog veće energetske vrijednosti obogaćenosti mastima.

Nutricioni sastav riba i glavonožaca pokazuje da sadrže dosta bjelančevina animalnog porijekla. Mogu se ubrojiti u dijetetske namirnice, jer sadrže manje zasićenih masnoća i kolesterola od drugih animalnih namirnica. Lako su probavljive, a sadrže neophodni jod, sclcn i ključne vitamine topljive u mastima. Osim toga, meso ribe sadrži i omega-3 masne kiseline kojih u drugim mesima nema. Uz ribu se dodaje i domaće maslinovo ulje koje po kemijskoj strukturi sadrži 6 do 72% oleinske i 10 do 15% linolne kiseline što ga svrstava u sami vrh ponude zdrave hrane, posebno ako je nerafinirano kada sadrži i do 3,5% slobodnih masnih kiselina do kojih se dolazi klasičnim hladnim prešanjem.

Epidemiološke studije u gospodarski razvijenijim zemljama Evrope ukazuju da su najčešće slijedeće bolesti vezane za pogrešnu prehranu, ili bolesti na koje se promjenama prehrane može djelovati:

  • pretilost /gojaznost/ i adipositas, dijabetes
  • karijes,
  • alkoholizam,
  • struma,
  • manjak željeza i odgovarajuće anemije, posebice u žena,
  • različite avitaminoze,
  • probavne i crijevne bolesti,
  • strane tvari /onečišćenja/ u hrani,
  • loša probava i opstipacija,
  • prehrana na brzinu /loše sažvakana hrana, teškoće u želucu, neuroze i si./.

Najzdravija hrana je raznovrsna hrana jer se smanjuje rizik nedovoljnog unosa esencijalnih aminokiselia i vitamina koje tijelo ne može proizvesti.

Osobe s određenim bolestima trebaju imati prilagođenu prehranu stoga ne postoji idealna prehrana niti dijeta nego ona mora biti količinski i kvalitativno prilagođena dobi, spolu i zdravstvenom statusu, vrsti posla i kalorijskim potrebama. Danas svakavi omjeri određenih aminokiselina, masti i ugljikohidrata imaju svoje ime. Mnogobrojne dijete su svojevrsni brendovi onih koji ih reklamiraju, čak i identitet i stil života. Moramo razumjeti da ako osobi odgovara određena prehrana za drugo osobu ona može biti štetna i zato je personalizirana prehrana važna. Ne postoji idealna dijeta niti je dijeta sama po sebi zdrava. Ovisi o zdravlju pojedinca, genetici i socijalnim mogućnostima i tjelesnim naporima.

Moderna proizvodnja hrane nadoknadila je mnoge potrebe zadovoljenja preporučene potrebne doze unosa mnogih vitamina i dr. i probleme što su imali naši preci. Moramo shvatiti da se pojam „zdrave hrane“ mijenja kroz generacije i kroz znanostvena istraživanja. Već sad su dobiveni i masnovno se koriste umaci za meso koje proizvode bakterije genetskim inžinjeringom. Meso se klonira od jedne stanice i uzgaja u posudama. Životinje se hrane hormonima rasta i testosteronom da bi svjetska potažnja bila zadovoljena. Raste u svijetu prehrana proteinima iz kukaca (skakavci najčešće) te je pitanje kad će (ironično govoreći) osvaniti kao najbolja dijeta tzv“ skakavac dijeta“ i slične.

O „detoksikaciji organizma“

Detoksikacijom se u javnosti smatraju više postupaka kojim izbacujemo štetne tvari iz organizma. Često se nakon prejedanja ugkljikohidratima i hranom siromašne vlaknima osjete simptomi napuhanosti, mučnine i otklanjanje tih prolaznih simptome se smatra“detoksikacijom“. Dugotrajni simptiomi napuhanosti, opstipacije mogu biti simptom nepravilne prehrane i bolesti. Stoga se često preporuča detokskacija postom, vodom, čajevima i slično. Moramo razlikovati reklamiranu detoksikaciju od dektoksikacije kod akutnog trovanja alkoholom drogama i lijekovima. Reklamirana čudotovorna detoksikacija zarađuje promocijom proizvoda koji detoksiciraju a ne apstinencijom od štetnih tvari. Drugo doživljavanje detoksikacije je micanje „svih“ nakupljenih „toksina“ iz organizma (metala, plastike i sl.) što realno nije moguće postići u kratkom roku bez naprednih kelata metala i slično. Stoga je idelana za reklamu znanstveno nedokazanih postupaka i čudotvornih napitaka kako bi određene firme koje ih prodaju zaradile na neznanju onih koji ih koriste. Toksini (mikotoksini, pesticidi, teški metali, plastika) i u moderno doba promaknu „ispod radara“ najčešće onečiščavanjem tla plastikom, pesticidima i uvozom čajeva špricanim zabranjenim pesticidima,te nepravilnim rukovanjem i obradom hrane). Oni se nakupljaju u našem tijelu (organima, kostima, masti, stanicama) te oštećuju naše stanice i mogu izazvati mutacije gena koje mogu dovesti do neplodnosti, raka i mnogih drugih bolesti. Proces je polagan i dugotrajan i često nepopravljiv.

Ne postoji dvotjedna promjena navika koje će ispraviti akumuliranu štetu višegodišnjih loših životnih stilova. Dugotrajna promjena tih navika kroz više od godinu dana može spriječiti nastanak mnogobrojnih bolesti, stoga važno je identificirati štetne navike i promjeniti ih dogovoru s svojim liječnikom i nutricionistom.

Ostali izvori:
https://hrcak.srce.hr/clanak/269024
https://zdravlje.gov.hr/arhiva-80/zakonodavstvo/zakoni-i-pravilnici/uprava-za-sanitarnu-inspekciju-i-javno-zdravstvo/zdravstvena-ispravnost-hrane/835

Miodrag Beneš, dr.med.
specijalist javnozdravstvene medicine

e-Knjižnica Zavoda:

Ukupan broj zapisa 154 - Prikaži sve >>>


Izdvajamo:


Zadnji članci:
Zadnje novosti:

Osnovni podaci:
  • Ljudevita Gaja 21, 33000 Virovitica
  • OIB: 76860791838
  • tel: +38533727031
  • fax: +38533781401

© Zavod za javno zdravstvo Sveti Rok Virovitičko - podravske županije