 |
Koštana
srž je organ u čovjekovu tijelu koji proizvodi
krvne stanice: eritrocite, leukocite i trombocite,
a nalazi se u kostima zdjelice i kralješcima
kod odraslih osoba. Koštana srž izgleda
poput krvi i ne razlikuje se od nje osim
po broju stanica u kubnom milimetru. To
je organ sa velikom sposobnošću samoobnavljanja
koja mu omogućava životni vijek preko 250
godina, što je daleko iznad prosječnog životnog
vijeka čovjeka. Koštana srž jedne osobe
razlikuje se od koštane srži neke druge
osobe svojom genetskom strukturom. |
Glavni sustav gena koji kontrolira
tu raznolikost je tzv. Veliki sustav tkivne snošljivosti
ili engl. Major Human Leukocyte Antigen - HLA
. Ako dvije osobe imaju identične gene tkivne
snošljivosti (određuju se iz uzorka periferne
krvi), kažemo da su HLA identični i da se može
izvršiti transplantacija koštane srži. Pri tome
krvne grupe davatelja i primatelja ne moraju biti
identične, što znači da različite krvne grupe
nisu prepreka za uspješnu transplantaciju koštane
srži ili perifernih matičnih stanica. Koštana
srž uzima se iz kostiju zdjelice opetovanim aspiriranjem
kroz iglu za biopsiju. Kako je ovaj postupak bolan
uzimanje koštane srži radi se u općoj anesteziji
u operacijskoj dvorani. Nakon uzimanja, koštana
srž se putem periferne vene transfundira bolesniku
potpuno istim postupkom kao što se vrši transfuzija
krvi. Nakon što uđu u krvni optok stanice koštane
srži odlaze u kosti gdje se naseljavaju te započinju
proizvodnju leukocita, trombocita i eritrocita.
Periferne matične stanice su
stanice iz koštane srži koje se nalaze u perifernoj
krvi i koje se također mogu presaditi primatelju,
te na taj način potpuno obnoviti njegovu koštanu
srž. Periferne matične stanice uzimaju se postupkom
leukafereze; postupkom odvajanja perifernih matičnih
stanica iz cirkulacije davatelja uz pomoć aparata
koji je sličan dijalizatoru. Krv davatelja iz
jedne ruke ulazi u aparat, centrifugira se i odvajaju
se matične stanice, dok se ostali dio krvi kroz
drugu ruku vraća u cirkulaciju davatelja. Postupak
je bezbolan i kod ovog načina nema potrebe za
općom anestezijom.
Prije samog postupka uzimanja
perifernih matičnih stanica potrebno je provesti
pripremu kod davatelja primjenom granulocitnog
stimulatora rasta kolonija (engl. Granulocyte
Colony Stimulating Factor). Primjenom ovog faktora
značajno se povećava broj cirkulirajućih matičnih
stanica od kojih nastaje koštana srž. Uobičajeno
se provode 1-3 leukafereze, ovisno o broju cirkulirajućih
matičnih stanica i potrebnom broju tih stanica
za sigurnu transplantaciju. Periferne matične
stanice transplantiraju se kao i koštana srž putem
periferne ili centralne vene.
Davatelj koštane srži ili perifernih
matičnih stanica može se biti više puta, ali je
uobičajeno da se koštana srž ili periferne matične
stanice uzimaju samo jedan puta. Za davatelja
praktički ne postoji rizik od neželjenih događaja,
osim eventualnog rizika anestezije kod uzimanja
koštane srži. Nakon davanja, preporuča se pošteda
od težih fizičkih napora kroz mjesec dana.
Kako se postaje
davatelj?
Potpisom se pristaje na postupak
određivanja gena tkivne snošljivosti (HLA) i posljedičnog
upisa u Registar dobrovoljnih davatelja. Nakon
potpisa pristanka uzima se uzorak krvi (oko 7
ml) u epruvetu, te se odnosi u Laboratorij za
tipizaciju tkiva zbog određivanja antigena tkivne
snošljivosti. Uzorak krvi za tipizaciju uzima
se kao i svaki uobičajeni uzorak krvi za određivanje
krvne slike ili biokemijskih nalaza. Nakon određivanja
gena tkivne snošljivosti podaci o davatelju upisuju
se u registar Centra za tipizaciju tkiva u Kliničkom
bolničkom centru u Zagrebu pod šifrom. Vjerojatnost
da će netko biti odabran kao davatelj ovisi o
antigenima tkivne snošljivosti. Ona osoba koja
ima kombinaciju koja je učestala, ima veću šansu
da bude davatelj nego osoba s manje učestalim
kombinacijama antigena tkivne snošljivosti.
Ukoliko se nađe bolesnik s akutnim ili kroničnim
oblikom leukemije, odnosno teškim oštećenjem koštane
srži, a koji ima iste antigene tkivne snošljivosti
kao i neki davatelj, davatelja će kontaktirati
iz Centra za tipizaciju tkiva i ponovno pitati
da li pristaje na donaciju stanica. Nakon pristanka,
davatelj se poziva u KBC Zagreb radi medicinskog
pregleda i ocjene zdravstvene sposobnosti davanja
koštane srži ili perifernih matičnih stanica.
Tijekom tog pregleda ponovno se uzima krv za pretrage.
Nakon što se utvrdi da se može dati koštana srž
ili periferne matične stanice u dogovoru s davateljem
i centrom koji liječi bolesnika dogovorit će se
datum donacije.
Ukoliko se daje koštana srž,
prijem u bolnicu bit će dan prije donacije, a
otpust dan nakon donacije. Ukoliko se daju periferne
matične stanice, 3-4 dana prije donacije u bolnici
će se primijeniti granulocitni činitelj rasta
davanjem pod kožu na način kako se primjenjuje
inzulin. Obično 3-4 dana nakon početka primjene
granulocitnog činitelja rasta u krvotoku davatelja
bit će dovoljna količina matičnih stanica za sigurnu
transplantaciju koja će se provesti u Centru za
leukaferezu putem stroja koji je nalik na dijalizator.
Obično su potrebne 2-3 leukafereze za što treba
ukupno 2-3 dana.
Svaki potencijalni davatelj sam
odlučuje o načinu davanja (koštana srž ili periferne
matične stanice). Nakon davanja uobičajeno je
da se koristi bolovanje od mjesec dana. Troškove
bolovanja snosi Zaklada Ane Rukavine.
Zato, ukoliko želite postati
dobrovoljni davatelj koštane srži ili perifernih
matičnih stanica i ukoliko želite ući u registar
dobrovoljnih davatelja, dođite 18. svibnja 2007.
godine (petak) u vremenu
od 10.00 do 15.00 sati u glazbeni paviljon Gradskog
parka u Slatini gdje će se provesti postupak
uzimanja krvi za određivanje gena tkivne snošljivosti
(HLA tipizacija). Tim humanim činom postajete
član velike obitelji davatelja i postajete osoba
koja će eventualno u budućnosti nekome spasiti
život.
A to nije mala stvar, zar ne?
ravnatelj
Zavoda za javno zdravstvo "Sveti Rok"
Virovitičko podravske županije
mr. sc. Miroslav Venus, dr. med.
specijalist epidemiolog
