Socijalna medicina
Epidemiologija i ddd
Mikrobiologija
Zdravstvena ekologija
Školska medicina
Uprava
 

 

  
 

 

02.07.2008.

Isprintajte ovu stranicu 

RANO OTKRIVANJE TUMORA KOŽE
 

Definicija tumora kože

Tumori kože jesu zloćudne (maligne) ili dobroćudne (benigne) promjene (izrasline, novotvorine) koje nastaju uslijed posebnog oštećenja kože nakon pretjeranog sunčanja, uporabe sredstava za brzo tamnjenje kože i solarija (posebice oštećenja koža i očiju). Obasjavanje u solarijima ne samo da pospješuje preuranjeno starenje kože, nego i nastanak tumora.
Iz sunčeva spektra (UV A, B i C zrake), ultraljubičaste B zrake su najopasnije jer izazivaju opekline i potiču nastajanje tumora kože. Dugoročno izlaganje UV A zrakama dovodi također do preranog starenja kože, nastanka tumora, a slabi iotpornost organizma. U početku, zloćudni se tumori kože obično očituju izraslinom ili ranicom koja ne zacjeljuje nakon lokalne terapije i postupno se povećavaju. Rastom promjena, kako u širinu, tako i u dubinu mogu se pojaviti znatna oštećenja koja narušavaju izgled i funkciju kože.
Prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske broj novootkrivenih bolesnika od malignog melanoma iznosi oko 440 (9,8/100.000 stanovnika). U odnosu na 1990. godinu taj se broj udvostručio.
Hrvatska je mediteranska zemlja s velikim brojem sunčanih dana u godini, a zbog nedovoljne zaštite od UV zračenja, posebice mlađih od 18 godina, moguć je brži nastanak zloćudnih tumora kože.

Što treba učiniti na vrijeme?

   1. Samopregled kože:
     - lica (naročito nos, usnice, uške)
     - vlasišta (uz primjenu ogledala)
     - prsa i leđa
     - ruku i nogu
   2. Što treba gledati:
   Promjene na koži koje su nove ili izmijenjene;
     - smeđa boja postaje crna, crvenkasta, bijela ili plava
     - mijenja se oblik postojeće pjege (izdiže se)
     - rub promjene se širi i izdiže; tvorba krvari i ne zacjeljuje
     - nastaje izraslina koja se povećava i ne prolazi
   3. Promatranje kože, sluznica i kožnih privjesaka (nokti, dlake):
   Tijekom godina samopregledom i pregledom kod obiteljskog liječnika, najbolji je    način sprječavanja nastanka kožnih tumora.

Što treba znati o pigmentnim madežima (nevusi)?

Pigmentni madeži (nevusi) ograničene su, uglavnom nenasljedne promjene kože, obični madeži. Madeži mogu biti i prirođeni. U običnih madeža riječ je o smeđastim tvorbama promjera od 2 mm do nekoliko mm, koji su smješteni u razini kože. Gotovo svaka osoba ima u prosjeku dvadesetak madeža. Neki madeži sadrže dlake. Sve madeže potrebno je pozorno pratiti (veličina, boja, oblik, uzdignuće i sl.).
Prirođeni (kongenitalni madeži) prisutni su već kod rođenja, očituju se kao pigmentne

pločaste tvorbe, u početku svijetlosmeđe, a kasnije tamnosmeđe boje i na njima se obično vide dlake.
Atipični (displastični) madeži su stečeni, nejednakomjerno pigmentirani madeži koji često podliježu malignoj preobrazbi u melanom. Promjera su nekoliko mm, ali mogu biti i veći, ravni su, neravnih rubova, nejednakosmeđe boje. Često se nalaze na onim dijelovima kože koji su izloženi suncu. Najčešće su smješteni na trupu, na nadlakticama, te na donjim udovima (osobito često na dlanovima i na tabanima).
Slika 1. Atipični madež

Što treba znati o najzloćudnijem tumoru – malignom melanomu?

Maligni melanom najzloćudniji je tumor kože i sluznica. Zloćudno ponašanje očituje se u ranom metastaziranju. U 50% slučajeva razvija se na klinički nepromijenjenoj koži, a u 35-50% slučajeva zloćudnom preobrazbom madeža.
Najvažniji uzročni čimbenici, odnosno čimbenici rizika za pojavu melanoma jesu:

  1. izloženost sunčevu svjetlu (u ranoj životnoj dobi, djetinjstvu)
  2. osobe svijetle puti
  3. zanimanje (boravak na otvorenom)
  4. postojanje melanoma u obitelji (genetički utjecaji)
  5. postojanje predstadija promjena koje često prelaze u melanom (nasljedni i atipični madeži)
  6. hormonalni utjecaji
  7. ozljede ili kronični podražaji (iritacije)
  8. imunosupresijska terapija

U Europi se melanom pojavljuje prosječno u 14/100.000 stanovnika, češći je u žena, najčešće se javlja u srednjoj životnoj dobi, u 1-7% bolesnika bilježi se obiteljsko pojavljivanje, te dugotrajno nekontrolirano izlaganje suncu s nastankom opeklina u djetinjstvu.
Slika 2. Melanom kože Slika 3. Maligni melanom

Slika 4. Maligni melanom

ZNAKOVI UPOZORENJA!

ABCDE pravilo za procjenu maligne preobrazbe madeža

A – pojava asimetrije u prethodno simetričnom madežu
B – pojava neoštre ograničenosti u prethodno oštro ograničenom madežu
C – pojava dvije ili više boja u prethodno jednobojnom madežu
D – povećanje promjera madeža
E – uzdignuće madeža

Prevencija zloćudnih tumora kože

Primarna prevencija:
Zaštita od sunčeve svjetlosti u najranijem djetinjstvu kada se ne smije izlagati suncu između 10 i 15 sati i kada treba zaštititi kožu od sunca;

  1. poduka stanovništva (vrtići, škole, sredstva javnog priopćavanja, brošure, akcije MZSS-a i HZJZ-a)
  2. poduka o primjeni odgovarajuće odjeće za zaštitu od sunca (šeširi, majice, naočale)
  3. poduka o primjeni odgovarajućih sredstava za zaštitu od sunca (npr. faktor zaštite SPF 15)
  4. mjesečni samopregled kože i kontrola kod liječnika svakih 6 mjeseci
  5. ne koristiti solarije, posebice mladi ljudi (mlađi od 18 godina)

Sekundarna prevencija:
Odnosi se na ranu dijagnostiku i ranu terapiju zloćudnih tumora kože, osobito melanoma, što osigurava bolju prognozu. To uključuje i fotodokumentaciju svih madeža i dermatoskopski pregled svakih 3-6 mjeseci.

Rano otkrivanje promjena koje upućuju na zloćudnu pretvorbu i učinkovita prevencija, te dijagnoza u ranim stadijima bolesti, omogućuju pravodobno liječenje, veću stopu izliječenja i smanjenje stope smrtnosti!

Ravnatelj Zavoda
mr. sc. Miroslav Venus, dr. med.
specijalist epidemiolog