19.06.2008.

Isprintajte ovu stranicu

SUNČANJE – BLAGODATI I RIZICI

Sunce je izvor života. Ono u našem tijelu potiče stvaranje hormona serotonina koji izaziva osječaj sreće, smanjuje stres i umor, te melatonina, hormona spavanja. Općenito možemo reći da su tri pozitivna učinka izlaganja suncu:     - ublažava akne, preporučljivo je kod dermatoza, ima baktericidno djelovanje     - poboljšava raspoloženje time što pojačava lučenje melatonina  i serotonina     - potrebno je za sintezu vitamina D koji je pak potreban za izgradnju kostiju     No, sve je veći broj negativnih učinaka prekomjernog izlaganja suncu:     - Opekline koje se manifestiraju kao crvena, napeta, otekla koža, osječaj pečenja i boli, ponekad mučnina, povišena temperatura, tresavica (zbog pregrijavanja središnjeg živčanog sustava)     - Preplanula koža koliko god atraktivna bila, zapravo je znak oštećenja kože koja je izgubila sposobnost obnavljanja. To uzrokuje i prijevremeno starenje kože, te ona postaje gruba, izborana i suha. Moguće su i promjene pigmentacije kože u obliku žutih ili smeđih pjega po licu.     - Alergije- sve je veći broj fototoksičnih ili fotoalergijskih reakcija na sunce sa otokom, osipom, plikovima ili crvenim mrljama     - Prekanceroze ili degenerativne promjene u koži uzrokovane čestim i predugim izlaganjem suncu, a koje mogu prerasti u rak kože. Najčešće lokalizacije raka kože su: lice, uši, vrat, brada, leđa, noge i ruke.
Sunce isijava tri vrste zraka. UVA zrake uzrokuju prijevremeno starenje kože, djeluju na pigment kože i omogućuju njeno tamnjenje. Štetno djeluju i na oči. UVB zrake pri pretjeranom izlaganju dovode do crvenila, dehidracije i opeklina. Vrlo su štetne pa i kancerogene. UVC zrake još ne dolaze do površine zemlje, ali uništavanjem ozonskog omotača to će se dogoditi. Oštećuju stanice cijelog organizma, a ne samo kože.     Da bi se pocrnilo, pa čak i pocrvenilo nije potrebno

direktno izlaganje suncu. Ako sjedite u hladu možete pocrnjeti jer površina mora reflektira 80% UV zraka, pijesak 30%, suncobran propušta 40% zraka, oblaci također i do 80%. Prema tome kako će koža reagirati na sunčanje, razlikujemo 4 tipa kože, a svaki od njih zahtjeva drugačiju zaštitu od sunca. Osobe vrlo svijetle puti (pjegavi, plave ili crvene kose)  bez zaštite na suncu mogu boraviti samo 5-10 minuta. Preporučljivi zaštitni faktor (SPF) je 20-30. Osobe svijetle puti (ljetne pjege, plava kosa) bez zaštite na suncu smiju biti 10-20 minuta. Preporučljivi faktor je 12-15. Osobe tamne puti (bez pjega, svjetlo smeđe boje kose) bez zaštite na suncu mogu boraviti 20-30 minuta, a za zaštitu bi trebali koristiti SPF 8-10. Oni sa vrlo tamnom puti (tamnosmeđa ili crna kosa) 30-40 minuta mogu biti na suncu bez zaštie. Preporučljivi zaštitni faktor je 4-6.     Zaštitna sredstva (kreme, losioni, ulja, mlijeka) štite kožu od UV zraka tako što ih ne propuštaju do kože u većem ili manje postotku. Sredstva sa većim SPF (sun protective factor) jače štite od nepovoljnih učinaka sunca jer propuštaju manje količine UV zraka.Osim ovakvih zaštitnih sredstava dermatolozi preporučuju i promjenu jelovnika u vrijeme kad mislimo intenzivnije boraviti na suncu. Čak i nekoliko tjedana prije odlaska na more, prehranu bi trebalo bazirati na namirnicama bogatim vitaminom E i C, beta-karotenom, selenom, kalcijem jer oni podižu otpornost kože na utjecaj UV zraka. Hrana koju bi trebalo koristiti je zeleno, žuto i crveno povrće i voće: špinat, brokula, paprika, rajčica, mrkva, jabuka, naranča, marelica.     Dakle kožu ćete zaštititi od negativnih utjecaja sunca izbjegavanjem pretjeranog sunčanja, pogotvo od 10-16 sati, zaštitnim sredstvima koja odbijaju velik dio UV zraka i pravilnom prehranom. Treba napomenuti da se utjecaj UV zraka akumulira tokom godina, a osobito je opasno intenzivno izlaganje u djetinjstvu. Koža djece je osjetljivija na sunce, stoga djecu do 6 mjeseci starosti ne bi trebalo izlagati suncu, a nakon te dobi samo uz zaštitna sredstva sa faktorom 30 i više i uz zaštitu prikladnom odjećom i šeširima. Sunčanje je također rizičnije za osobe svijetle puti te za one koji imaju u obitelji osobe oboljele od raka kože. dr.med. Darija Petrovčić spec. epidemiolog