|
Ne preporučujemo cijepiti zdravu djecu, već samo onu koja boluju od kroničnih bolesti te bi oboljenje od gripe moglo uzrokovati komplikacije.
Što je gripa?
Naziv gripa dolazi od francuske riječi „gripper“ što znači šćepati, zgrabiti. Već nam to govori da se radi o bolesti koja može biti ozbiljna i teška.
Gripa je akutna zarazna bolest dišnog sustava uzrokovana virusom tipa A, B i C. Za nastanak epidemije koja je uobičajena svake zime odgovoran je virus gripe tip A, a nešto manje tip B. Godišnje u svijetu oboli najmanje 10% ljudi. Razlog tome je što se virus gripe stalno mijenja, pa se svake zime javlja sa novim karakteristikama i uvijek je ponovo sposoban izazvati bolest.
Virus putuje zemaljskom kuglom kako putuje zima ili hladno godišnje doba, a k nama stiže u siječnju ili veljači.
Kako se prenosi gripa?
Osoba oboljela od gripe kihanjem, kašljanjem ili samim govorom oslobađa iz usta i nosa sitne kapljice koje u sebi sadrže virus gripe. Te kapljice može udahnuti zdrava osoba, ili pak kontaminiraju predmete u okolini. Van ljudskog organizma, na predmetima virus može preživjeti više sati. Bolesna osoba zarazna je kroz 3-5 dana od pojave simptoma. Inkubacija, vrijeme od zaražavanja do pojave simptoma bolesti, obično traje 1-3 dana.
Gripa se širi zimi jer su tada ljudi u bliskom kontaktu te borave u zatvorenim i slabo prozračenim prostorijama.
Simptomi gripe...
Simptomi gripe javljaju se 1-3 dana nakon ulaska virusa u dišni sustav. Počinju naglo sa visokom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima, malaksalosti, a tek nakon toga razvijaju se simptomi od strane dišnog sustava: kašalj, promuklost, sekrecija iz nosa. Taj redoslijed javljanja simptoma razlikuje gripu od prehlade kod koje istovremeno sa porastom temperature nastupaju kašalj, sekrecija iz nosa, kihanje. Težina bolesti kreće se u rasponu od blage pa do teške bolesti s brojnim komplikacijama. Nije česta ali je moguća pojava simptoma od strane probavnog sustava u djece (mučnina, povračanje, proljev). Simptomi se povlače unutar sedam dana, iako kašalj može trajati i duže.
Najčešće obolijeva školska i radno aktivna populacija a najrjeđe stariji. No, upravo ta starija populacija ima najveću mogućnost razvoja komplikacija gripe. To mogu biti upale pluća uzrokovane bakterijama koje lakše uzrokuju infekciju u oslabljenom organizmu. Rijeđe nastaju upale pluća uzrokovane samim virusom gripe. U toku gripe kod starijih se ljudi mogu pogoršati simptomi neke kronične bolesti od koje boluju (srčane, bubrežne, plućne bolesti, dijabetes).
Liječenje gripe...
Liječenje je simptomatsko, jer znamo da antibiotici ne koriste u liječenju virusnih infekcija. Antibiotik će liječnik prepisati samo u slučaju sekundarne bakterijske infekcije.
Oboljeli treba mirovati, ne odlaziti u školu ili na posao (tako neće zaraziti zdrave ljude u radnoj okolini), treba uzimati čajeve, vitamin C, sredstva za sniženje temperature i smanjenje bolova.
Prevencija gripe...
Znatno više se može napraviti na području sprječavanja širenja ove bolesti nego u samom liječenju. Stavljanjem maramice na usta i nos pri kihanju i kašljanju zarazit ćemo manji broj ljudi u svojoj okolini.
Svakako najvažnija preventivna mjera je cijepljenje, posebno za već spomenute grupe za koje gripa može biti teška bolest sa komplikacijama ili čak smrtnim ishodom.
Cjepivo se spravlja od virusa koji su najsličniji cirkulirajućim virusima u slijedećoj sezoni. Sadrži dijelove (površinske antigene) virusa te nikako ne može uzrokovati oboljenje od gripe, nego unešeno u tijelo izaziva stvaranje zaštitnih protutijela. Za sezonu 2008/2009 cjepivo sadrži dva podtipa virusa A ( A/Brisbane H1N1 i A/Brisbane H3N2), te podtip virusa B (B/Florida).
Učinkovitost cjepiva kod zdravih odraslih osoba je 80-100%, a sa starijom dobi opada. No velika je vrijednost cijepljenja u starijim dobnim grupama u dobroj prevenciji komplikacija i smrtnih ishoda.
Ne preporučuje se cijepljenje zdrave djece već samo one oboljele od kroničnih bolesti.
Nije poželjno da se protiv gripe cijepe osobe koje su:
- alergične na jaja (zbog toga što je cjepivo proizvedeno na jajima pa bi moglo izazvati alergijske reakcije),
- osobe sa akutnom febrilnom bolesti (cijepljenje se odgađa do ozdravljenja),
- trudnice u prvom tromjesečju trudnoće (zbog ograničenih podataka o djelovanju cjepiva na plod)
Cjepivo se može primiti tijekom dojenja.
Darija Petrovčić, dr.med.
specijalist epidemiologije
|
