Escherichia coli je bakterija koja je uobičajena u probavnom traktu i dio je normalne crijevne flore. Ipak, neki sojevi ove bakterije mogu proizvoditi toksin koji izaziva bolest. Za aktualnu epidemiju u Njemačkoj odgovorna je enterohemoragična E.coli (EHEC) koja luči takozvani shiga-toksin te ju označavamo kao STEC. Rezervoar ove vrste bakterije su preživači, prvenstveno goveda. Njihovo meso može se zagaditi pri klanju razlijevanjem sadržaja crijeva, dok se povrće može zagaditi ukoliko se gnoji stajskim gnojem poteklim od zaražene životinje. Ljudi se zaraze konzumiranjem zagađene hrane ili vode. Moguć je i prijenos sa bolesnog čovjeka na zdravog neopranim tj. zagađenim rukama. Nakon inkubacije od 2-8 dana (najčešće 3-4 dana) pojavljuju se simptomi od strane probavnog trakta koji mogu varirati od laganog do teškog krvavog proljeva, uglavnom bez temperature.. Oko 8% pacijenata može razviti hemolitičko uremički sindrom (HUS) sa zatajenjem bubrega, krvarenjem i neurološkim simptomima. Najveći rizik za razvoj HUS-a imaju djeca mlađa od 5 godina i starije osobe. Ukoliko se razvije HUS smrtnost je 3-5%. Liječenje se zasniva na rehidraciji a upotreba antibiotika je u većini slučajeva kontraindicirana jer može pospješiti nastanak HUS-a. U Svijetu su poznate epidemije ove bolesti no uglavnom su bile uzrokovane bakterijom koja nosi oznaku STEC O157, dok je znatno rjeđe uzrok bila STEC O104 koja je odgovorna za ovu epidemiju.

Od 02. svibnja 2011. kad je započela ova epidemija prijavljen je 661 slučaj teškog oblika bolesti (hemolitičko uremički sindrom - HUS) i 1672 slučaja koja nisu HUS ali su infekcija sa STEC sa krvavim proljevom. Ukupno su do dans umrla 24 pacijenta. Najveći broj oboljelih i umrlih je u Njemačkoj: 630 oboljelih sa HUS-om i 1601 bez HUS-a te 23 umrla pacijenta. Svim oboljelima van Njemačke (Austrija, Češka, Danska, Finska, Francuska, Nizozemska, Norveška, Poljska, Španjolska, Švedska , V. Britanija) zajedničko je putovanje u sjeverni dio Njemačke i vjerojatno konzumacija hrane zagađene s E. Coli. Izvor zaraze još nije utvrđen iako se rade opsežna istraživanja prvenstveno sirovog povrća - krastavaca, rajčice, salate i sl. U Njemačkoj je preporučeno izbjegavati sirovo povrće dok se izvor sa sigurnošću ne utvrdi.
Rizik obolijevanja se također može smanjiti pravilnim i higijenskim rukovanjem hranom:

• redovito prati ruke pod tekućom vodom, sapunom i brisati ih u papirnate ubruse
• osobe koje povračaju ili imaju proljev ne bi trebale sudjelovati u pripremanju hrane
• meso treba dobro termički obraditi (skuhati ili speći)
• svo voće s korom treba oguliti a potom oprati pod tekućom vodom
• svo povrće treba temeljito oprati pod tekućom vodom
• svo korjenasto povrće treba oguliti i potom oprati pod tekućom vodom
• koristiti poseban pribor za sirovu hranu i poseban za kuhanu hranu kako bi se izbjegla križna kontaminacija.

Iako u Hrvatskoj nema slučajeva infekcije sa STEC niti pacijenata sa HUS-om, ovakvih pravila bi se trebalo pridržavati svakodnevno. Uz uobičajene higijenske mjere povrće se u Hrvatskoj može konzumirati bez opasnosti, i ne zaboravimo da se epidemija odvija u Njemačkoj a ne kod nas.

dr.med. Darija Petrovčić,
spec. epidemiologije