Općenito

Tuberkuloza je zarazna bolest uzrokovana bakterijom Mycobacterium tuberculosis koja obično napada pluća, no može zahvatiti bilo koji dio tijela, npr. bubrege, kosti, mozak. Prenosi se sitnim kapljicama sline koje govorom, kihanjem i kašljanjem izbacuje oboljela osoba. Zarazit će se prvenstveno osobe koje žive u dugotrajnom, kućnom kontaktu s oboljelim. Samo iznimno do zaraze dolazi pri slučajnim ili povremenim kontaktima. Na sreću infekcija najčešće ne napreduje u bolest već ostaje latentna, tj. bez razvoja simptoma bolesti. Neki zaraženi ljudi doživotno imaju latentnu tuberkulozu i nikad ne razviju bolest, dok neki vrlo brzo nakon zaražavanja razviju manifestnu bolest što prvenstveno ovisi o imunološkom sustavu zaraženog. Kolika je učestalost zaražavanja i obolijevanja nakon kontakta s oboljelim prikazuje slijedeća shema:

Razvoju bolesti pogoduju dob (mala djeca, pubertet, starija dob), spol (češće obolijevaju muškarci), način života (alkohol, droga, pothranjenost), kronične bolesti (dijabetes, rak, HIV, tj.sve bolesti koje slabe imunološki sustav).

Činjenice

O tuberkulozi se mnogo piše, česta je tema specijaliziranih zdravstvenih časopisa, malo toga je nepoznato u vezi s ovom bolesti. No, nije na odmet ponoviti neke osnovne činjenice koje su uzrok njenoj otežanoj eradikaciji, a ujedno osvjetljavaju  veličinu problema:

• 1/3 svjetske populacije inficirana je sa M. tuberculosis
• neliječena bolesna osoba prosječno zarazi 10-15 osoba godišnje
• 10% zaraženih osoba razvit će aktivnu tuberkulozu tijekom života
• 10% oboljelih osoba umire
• 1-2% oboljelih ostaju kronični tuberkulozni pacijenti
• 85% oboljelih se izliječi
• godišnje u svijetu umire oko 3 miliona bolesnika
• u nerazvijenim zemljama inficirano je oko 70% stanovnika uz veliki udio male djece
• u razvijenim zemljama inficirano je 20% stanovnika, uglavnom u trećoj životnoj dobi

Nadzor nad bolesti

Zakonska je obveza provesti cijepljenje protiv tuberkuloze odmah po porodu i u sedmom razredu osnovne škole. No budući da ne postoji potpuno učinkovita vakcina protiv tuberkuloze nadzor nad bolesti zasniva se uglavnom na otkrivanju bolesnih  i njihovom liječenju kroz najmanje šest mjeseci. Međutim ukoliko se želi postići eradikacija bolesti, nije dovoljno samo liječenje aktivnih bolesnika već je potrebno i pronalaženje njihovih inficiranih kontakata (latentna tuberkuloza) koji predstavljaju rezervoar budućih bolesnika. Naime svaka zaražena osoba tijekom života može razviti bolest i postati izvor zaraze za okolinu. Neizostavni su i preventivni zdravstveni pregledi na tuberkulozu onih osoba koje rade u školama i drugim ustanovama za djecu i omladinu, zdravstvenih djelatnika, osoba koje rade u proizvodnji ili prometu namirnica i dr. Upravo taj preventivni segment suzbijanja tuberkuloze obavljaju zavodi za javno zdravstvo.

Tuberkuloza u brojkama

U zemljama EU incidencija tuberkuloze (broj oboljelih na 100.000 stanovnika) među najnižima je u svijetu, no iako ima zemalja koje polako napreduju prema eliminaciji bolesti, ima i onih kojima je incidencija neprihvatljivo visoka. Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije i Europskog centra za kontrolu bolesti (ECDC) iz 2008.g. incidencija se u Europi kreće od 5,5/100.000 u Njemačkoj do 115/100.000 u Rumunjskoj. Iste je godine incidencija u Hrvatskoj  bila 22,9/100.000 ili 1013 oboljelih osoba. Kod nas je broj oboljelih u stalnom polaganom padu te je 2009.g. zabilježeno 857 oboljelih ili 19,3/100.000 stanovnika. U Virovitičko-podravskoj županiji broj oboljelih godišnje također pada te smo se od 30 oboljelih osoba 2005.g. spustili na17 oboljelih 2009. što je incidencija od 18,2/100.000, dakle niža od prosjeka Hrvatske. Nadamo se da će se povoljni silazni trend zadržati i u budućnosti te da ćemo postići zadane ciljeve:

• otkriti najmanje 70% oboljelih
• izliječiti najmanje 85% oboljelih
• ubrzati pad stope incidencije na prihvatljivih 10 oboljelih na 100.000 stanovnika

dr.med. Darija Petrovčić,
spec. epidemiologije