09.09.2026 Svjetski dan prevencije suicida: Započnimo razgovor Dana 10. rujna obilježava se Svjetski dan prevencije suicida. Svrha obilježavanja je podizanje svijesti o suicidu kao važnom javnozdravstvenom problemu te poticanje aktivnosti koje mogu pridonijeti njegovoj prevenciji.
Ovogodišnja poruka „Mijenjajmo narativ o suicidu – započnimo razgovor” potiče nas da o suicidu govorimo otvoreno, odgovorno i bez stigme te da stvaramo okruženje u kojem osoba koja prolazi kroz teško razdoblje može potražiti pomoć... Opširnije
18.08.2026 Maloljetni njegovatelji i izazovi za mentalno zdravlje osobito ranjivih skupina mladih – razgovor s psihologom Najvažniji strateški dokumenti o mentalnom zdravlju u našoj zemlji vrlo jasno ističu potrebu posebne proaktivne skrbi o mentalnom zdravlju osobito ugroženih populacijskih skupinama, među kojima su svakako djeca i mladi. Osobito su ugrožene određene skupine u populaciji djece i mladih, a među njima su i maloljetni njegovatelji.Mladi, a osobito maloljetni njegovatelji djeca su i mladi koji su se silom životnih (ne)prilika našli u situaciji brinuti o nemoćnim ili invalidiranim članovima (jednom ili više njih) vlastite obitelji. Radi se o djeci i mladima kojima i samima još uvijek treba svekolika pomoć i podrška njihove obitelji, osobito roditelja, a koji su se zatekli u situaciji da i sami često moraju skrbiti o onima koji bi se morali skrbiti o njima. U takvim okolnostima mlada osoba prerano preuzima ulogu koja bi joj u životu trebala biti namijenjena mnogo kasnije (ako i ikada)... Opširnije
14.08.2026 Zašto je za mentalno zdravlje pomagača važna povratna informacija korisnika o radu stručnjaka te koliko su ovisnici zadovoljni tretmanom psihologa u našemu Zavodu? Zašto je važno pratiti i evaluirati vlastiti rad?
Povratna informacija koju stručnjak ima o svojemu radu ustvari je korektivni mehanizam i služi samoanalizi kojoj je krajnji cilj poboljšanje kvalitete rada i radne učinkovitosti. U slučaju rada s ovisnicima to znači što učinkovitiji tretman, ali je povratna informacija o radu važna i za očuvanje mentalnog zdravlja stručnjaka pomagača jer prevenira zamor suosjećanja i sagorijevanje u pomagačkom radu. Stručnjak tu povratnu informaciju može dobiti kroz proces samovrednovanja, ali ju može i treba dobiti i od korisnika svojih usluga, u oba slučaja koristeći odgovarajući evaluacijski instrumentarij (primjeri takvih instrumenata mogu se pronaći u knjizi profesora Siniše Brlasa „Kako znati kamo idemo“ u izdanju našega Zavoda za javno zdravstvo). Takav sustav povratnih informacija o radu jedan je od ključnih pokazatelja učinkovitosti stručnoga rada koji usmjerava stručno djelovanje, potiče motivaciju stručnjaka, čuva njegovo mentalno zdravlje i identificira prostor za napredovanjem – a sve s ciljem što bolje kvalitete usluga usmjerenih korisnicima (pacijentima i klijentima)... Opširnije
25.07.2026 Doktor Beneš o prevenciji utapanja djece;
nekoliko trenutaka pažnje može spasiti život!
Ljeto, kupanje i boravak uz vodu djeci donose mnogo radosti, ali zahtijevaju stalnu pozornost odraslih. Utapanje se može dogoditi u moru, rijeci, jezeru, bazenu, kadi, vrtnom bazenu na napuhavanje ili čak u posudi s malom količinom vode.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je tijekom 2024. godine zbog slučajnog utapanja i potapanja umrlo 76 osoba, od kojih 58 muškaraca i 18 žena. Utapanje je zato ozbiljan javnozdravstveni problem, ali i nesreća koja se u velikom broju slučajeva može spriječiti.
Utapanje je brzo i najčešće tiho
Osoba koja se utapa obično ne može glasno dozivati pomoć niti mahati rukama. Dijete može izgledati kao da mirno stoji u vodi, pokušava podignuti glavu iznad površine ili se bezuspješno kreće prema obali.
Posebno treba obratiti pozornost ako dijete:... Opširnije
22.04.2026 Dan planeta Zemlje: droga u otpadnim vodama mijenja i ponašanje riba Sve više studija u svijetu koje se temelje na analizi otpadnih voda ukazuje na značajan porast zloupotrebe pojedinih psihostimulansa u općoj populaciji (osobito kokaina, metamfetamina i ecstasyja). Ovi su nalazi u skladu s aktualnim trendovima štetne zloupotrebe sredstava koja imaju psihoaktivno djelovanje. No, ono što je iznenadilo stručnjake i znanstvenike jest činjenica da droge u otpadnim vodama mijenjaju i ponašanje riba, a moguće i ostalih životinja koje se tom vodom napajaju. Ne treba stoga naglašavati i posredne rizike djelovanja droga jer su neke od tih životinja i dijelom ljudske prehrane... Opširnije
17.04.2026 Nesamoubilačko samoozljeđivanje kod adolescenata: što stoji iza tog ponašanja i zašto je važno reagirati na vrijeme Nesamoubilačko samoozljeđivanje, često skraćeno kao NSSI (od engleskog non-suicidal self-injury), odnosi se na namjerno oštećivanje vlastitog tijela bez želje za smrću. Iako se na prvi pogled može činiti kao nerazumljivo ili „ekstremno“ ponašanje, ono u velikom broju slučajeva predstavlja pokušaj suočavanja s intenzivnim emocionalnim stanjima. Najčešće se javlja u adolescenciji, razdoblju koje je samo po sebi obilježeno snažnim promjenama i povećanom osjetljivošću na stres.
Prvi oblici samoozljeđivanja najčešće se pojavljuju između 11. i 14. godine života, odnosno u ranoj adolescenciji. Učestalost postupno raste i doseže vrhunac oko 15. do 17. godine... Opširnije
20.03.2026 DAN NARCISA KAO PODSJETNIK DA JE BRIGA O ZDRAVLJU DOJKI ČIN ODGOVORNOSTI PREMA SEBI Dan narcisa svake nas godine podsjeća na važnost ranog otkrivanja raka dojke, ali i na potrebu da o toj bolesti govorimo mirno, jasno i bez odgađanja. Riječ je o javnozdravstvenoj akciji kojom se podiže svijest o preventivnim pregledima dojki, s ciljem ranijeg otkrivanja bolesti i smanjenja smrtnosti.
Dan narcisa se tradicionalno obilježava prve subote proljeća upravo kako bi se dodatno naglasila vrijednost prevencije i pravodobne dijagnostike.
Rak dojke i dalje je najčešće sijelo raka u žena u Republici Hrvatskoj. Prema posljednjim objavljenim podacima HZJZ-a, u Hrvatskoj su u 2023. godini zabilježena 3293 nova slučaja raka dojke, s incidencijom 165,46 na 100.000 žena, dok je u 2024. godini od raka dojke umrlo 697 žena, uz stopu od 35,14 na 100.000... Opširnije
17.02.2026 Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti (podizanje svijesti o raku u djece) Rak u djece predstavlja ozbiljan globalni javnozdravstveni izazov. Svakoga dana više od tisuću djece u dobi od 0 do 19 godina dobije dijagnozu maligne bolesti.
Procjenjuje se da se godišnje gotovo 400 000 djece diljem svijeta suoči s rakom, a oko 90 posto tih slučajeva javlja se u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.
Unatoč velikom napretku medicine, preživljenje djece s rakom snažno ovisi o tome gdje dijete živi. U zemljama s visokim dohotkom vjerojatnost petogodišnjeg preživljenja prelazi 80 posto, dok je u zemljama s niskim i srednjim dohotkom preživljenje često između 15 i 45 posto... Opširnije
16.02.2026 Rizici internetskog prostora i novih tehnologija za mlade i što nam govore nova istraživanja u Virovitičko-podravskoj županiji Suvremeni način života snažno je oslonjen na nove tehnologije, osobito na internetski prostor. Sve to pruža mnoštvo mogućnosti, ali krije i mnoge rizike, osobito za djecu i mlade. Ovi se rizici očituju u opasnosti od gubitka kontrole nad vlastitim ponašanjem, zbog čega se mogu dogoditi posljedice slične onima koje se manifestiraju i kod ovisnosti o psihoaktivnim tvarima (drogama). Međutim, za razliku od štetne zloupotrebe droga koja pretpostavlja unos tvari u organizam, u situacijama vezanima uz nove tehnologije i internet nema unosa tvari već je u pitanju gubitak kontrole nad ponašanjem. Zbog toga ih zovemo ponašajnim ovisnostima... Opširnije
13.02.2026 Međunarodni dan epilepsije 9.2.2026 i Nacionalni dan oboljelih od epilepsije 14.2.2026 Povodom Međunarodnog dana epilepsije i Nacionalnog dana oboljelih od epilepsije Služba za javno zdravstvo i ja; doktor Miodrag Beneš,kao njen voditelj širim svijest ovim člankom o ovoj teškoj kroničnoj bolesti.
Epilepsija je kronični neurološki poremećaj mozga koji se očituje ponavljanim epileptičkim napadajima nastalim zbog abnormalne električne aktivnosti moždanih stanica. Jedan izolirani napadaj ne znači nužno epilepsiju. Dijagnoza se postavlja kada osoba ima najmanje dva neprovocirana napadaja u razmaku duljem od 24 sata... Opširnije
Zavod za javno zdravstvo Sveti Rok
Dana 10. rujna obilježava se Svjetski dan prevencije suicida. Svrha obilježavanja je podizanje svijesti o suicidu kao važnom javnozdravstvenom problemu te poticanje aktivnosti koje mogu pridonijeti njegovoj prevenciji.
Ovogodišnja poruka „Mijenjajmo narativ o suicidu – započnimo razgovor” potiče nas da o suicidu govorimo otvoreno, odgovorno i bez stigme te da stvaramo okruženje u kojem osoba koja prolazi kroz teško razdoblje može potražiti pomoć...
Najvažniji strateški dokumenti o mentalnom zdravlju u našoj zemlji vrlo jasno ističu potrebu posebne proaktivne skrbi o mentalnom zdravlju osobito ugroženih populacijskih skupinama, među kojima su svakako djeca i mladi. Osobito su ugrožene određene skupine u populaciji djece i mladih, a među njima su i maloljetni njegovatelji.Mladi, a osobito maloljetni njegovatelji djeca su i mladi koji su se silom životnih (ne)prilika našli u situaciji brinuti o nemoćnim ili invalidiranim članovima (jednom ili više njih) vlastite obitelji. Radi se o djeci i mladima kojima i samima još uvijek treba svekolika pomoć i podrška njihove obitelji, osobito roditelja, a koji su se zatekli u situaciji da i sami često moraju skrbiti o onima koji bi se morali skrbiti o njima. U takvim okolnostima mlada osoba prerano preuzima ulogu koja bi joj u životu trebala biti namijenjena mnogo kasnije (ako i ikada)...
Zašto je važno pratiti i evaluirati vlastiti rad?
Povratna informacija koju stručnjak ima o svojemu radu ustvari je korektivni mehanizam i služi samoanalizi kojoj je krajnji cilj poboljšanje kvalitete rada i radne učinkovitosti. U slučaju rada s ovisnicima to znači što učinkovitiji tretman, ali je povratna informacija o radu važna i za očuvanje mentalnog zdravlja stručnjaka pomagača jer prevenira zamor suosjećanja i sagorijevanje u pomagačkom radu. Stručnjak tu povratnu informaciju može dobiti kroz proces samovrednovanja, ali ju može i treba dobiti i od korisnika svojih usluga, u oba slučaja koristeći odgovarajući evaluacijski instrumentarij (primjeri takvih instrumenata mogu se pronaći u knjizi profesora Siniše Brlasa „Kako znati kamo idemo“ u izdanju našega Zavoda za javno zdravstvo). Takav sustav povratnih informacija o radu jedan je od ključnih pokazatelja učinkovitosti stručnoga rada koji usmjerava stručno djelovanje, potiče motivaciju stručnjaka, čuva njegovo mentalno zdravlje i identificira prostor za napredovanjem – a sve s ciljem što bolje kvalitete usluga usmjerenih korisnicima (pacijentima i klijentima)...
Ljeto, kupanje i boravak uz vodu djeci donose mnogo radosti, ali zahtijevaju stalnu pozornost odraslih. Utapanje se može dogoditi u moru, rijeci, jezeru, bazenu, kadi, vrtnom bazenu na napuhavanje ili čak u posudi s malom količinom vode.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je tijekom 2024. godine zbog slučajnog utapanja i potapanja umrlo 76 osoba, od kojih 58 muškaraca i 18 žena. Utapanje je zato ozbiljan javnozdravstveni problem, ali i nesreća koja se u velikom broju slučajeva može spriječiti.
Utapanje je brzo i najčešće tiho
Osoba koja se utapa obično ne može glasno dozivati pomoć niti mahati rukama. Dijete može izgledati kao da mirno stoji u vodi, pokušava podignuti glavu iznad površine ili se bezuspješno kreće prema obali.
Posebno treba obratiti pozornost ako dijete:...
Sve više studija u svijetu koje se temelje na analizi otpadnih voda ukazuje na značajan porast zloupotrebe pojedinih psihostimulansa u općoj populaciji (osobito kokaina, metamfetamina i ecstasyja). Ovi su nalazi u skladu s aktualnim trendovima štetne zloupotrebe sredstava koja imaju psihoaktivno djelovanje. No, ono što je iznenadilo stručnjake i znanstvenike jest činjenica da droge u otpadnim vodama mijenjaju i ponašanje riba, a moguće i ostalih životinja koje se tom vodom napajaju. Ne treba stoga naglašavati i posredne rizike djelovanja droga jer su neke od tih životinja i dijelom ljudske prehrane...
Nesamoubilačko samoozljeđivanje, često skraćeno kao NSSI (od engleskog non-suicidal self-injury), odnosi se na namjerno oštećivanje vlastitog tijela bez želje za smrću. Iako se na prvi pogled može činiti kao nerazumljivo ili „ekstremno“ ponašanje, ono u velikom broju slučajeva predstavlja pokušaj suočavanja s intenzivnim emocionalnim stanjima. Najčešće se javlja u adolescenciji, razdoblju koje je samo po sebi obilježeno snažnim promjenama i povećanom osjetljivošću na stres.
Dan narcisa svake nas godine podsjeća na važnost ranog otkrivanja raka dojke, ali i na potrebu da o toj bolesti govorimo mirno, jasno i bez odgađanja. Riječ je o javnozdravstvenoj akciji kojom se podiže svijest o preventivnim pregledima dojki, s ciljem ranijeg otkrivanja bolesti i smanjenja smrtnosti.
Dan narcisa se tradicionalno obilježava prve subote proljeća upravo kako bi se dodatno naglasila vrijednost prevencije i pravodobne dijagnostike.
Rak dojke i dalje je najčešće sijelo raka u žena u Republici Hrvatskoj. Prema posljednjim objavljenim podacima HZJZ-a, u Hrvatskoj su u 2023. godini zabilježena 3293 nova slučaja raka dojke, s incidencijom 165,46 na 100.000 žena, dok je u 2024. godini od raka dojke umrlo 697 žena, uz stopu od 35,14 na 100.000...
Rak u djece predstavlja ozbiljan globalni javnozdravstveni izazov. Svakoga dana više od tisuću djece u dobi od 0 do 19 godina dobije dijagnozu maligne bolesti.
Procjenjuje se da se godišnje gotovo 400 000 djece diljem svijeta suoči s rakom, a oko 90 posto tih slučajeva javlja se u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.
Unatoč velikom napretku medicine, preživljenje djece s rakom snažno ovisi o tome gdje dijete živi. U zemljama s visokim dohotkom vjerojatnost petogodišnjeg preživljenja prelazi 80 posto, dok je u zemljama s niskim i srednjim dohotkom preživljenje često između 15 i 45 posto...
Suvremeni način života snažno je oslonjen na nove tehnologije, osobito na internetski prostor. Sve to pruža mnoštvo mogućnosti, ali krije i mnoge rizike, osobito za djecu i mlade. Ovi se rizici očituju u opasnosti od gubitka kontrole nad vlastitim ponašanjem, zbog čega se mogu dogoditi posljedice slične onima koje se manifestiraju i kod ovisnosti o psihoaktivnim tvarima (drogama). Međutim, za razliku od štetne zloupotrebe droga koja pretpostavlja unos tvari u organizam, u situacijama vezanima uz nove tehnologije i internet nema unosa tvari već je u pitanju gubitak kontrole nad ponašanjem. Zbog toga ih zovemo ponašajnim ovisnostima...
Povodom Međunarodnog dana epilepsije i Nacionalnog dana oboljelih od epilepsije Služba za javno zdravstvo i ja; doktor Miodrag Beneš,kao njen voditelj širim svijest ovim člankom o ovoj teškoj kroničnoj bolesti.
Epilepsija je kronični neurološki poremećaj mozga koji se očituje ponavljanim epileptičkim napadajima nastalim zbog abnormalne električne aktivnosti moždanih stanica. Jedan izolirani napadaj ne znači nužno epilepsiju. Dijagnoza se postavlja kada osoba ima najmanje dva neprovocirana napadaja u razmaku duljem od 24 sata...
