Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. listopada, a ovogodišnja tema pod okriljem Svjetske zdravstvene organizacije glasi: „Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama i izvanrednim situacijama.”

Cilj je skrenuti pozornost na psihološke posljedice ratova, prirodnih katastrofa, migracija i drugih kriznih okolnosti te istaknuti važnost dostupne podrške, otpornosti zajednice i brige za mentalno zdravlje svakog pojedinca.

U takvim razdobljima nesigurnosti i stresa, tjelesna aktivnost ima iznimno važnu ulogu u očuvanju psihološke ravnoteže i fizičkog zdravlja.

Tjelesno kretanje kao zaštita mentalnog zdravlja

Znanstvena istraživanja potvrđuju da redovito tjelesno kretanje:

• smanjuje razinu stresa, tjeskobe i depresivnih simptoma,
• poboljšava san, koncentraciju i samopouzdanje,
• potiče lučenje hormona dobrog raspoloženja (endorfina i serotonina),
• jača osjećaj kontrole i stabilnosti u neizvjesnim situacijama,
• povezuje ljude kroz zajedničke aktivnosti i stvara osjećaj pripadnosti zajednici.

Čak i umjerena aktivnost – poput šetnje, laganog istezanja ili vježbi disanja – može imati snažan učinak na psihičku otpornost, osobito kada se provodi redovito.

U kriznim vremenima, kad su mnogi suočeni s gubitkom, nesigurnošću ili preseljenjem, kretanje može biti jednostavan, dostupan i siguran način samopomoći.
Zajednička šetnja, grupno vježbanje, ples ili joga mogu postati prostor susreta, podrške i obnove unutarnje snage.

Zaključno možemo reći, da briga o mentalnom zdravlju počinje malim, svakodnevnim koracima – doslovno.

Prim.dr.sc. Sanea Mihaljević, spec. psihijatrije, subspec. psihoterapije