Suvremeni način života snažno je oslonjen na nove tehnologije, osobito na internetski prostor. Sve to pruža mnoštvo mogućnosti, ali krije i mnoge rizike, osobito za djecu i mlade. Ovi se rizici očituju u opasnosti od gubitka kontrole nad vlastitim ponašanjem, zbog čega se mogu dogoditi posljedice slične onima koje se manifestiraju i kod ovisnosti o psihoaktivnim tvarima (drogama). Međutim, za razliku od štetne zloupotrebe droga koja pretpostavlja unos tvari u organizam, u situacijama vezanima uz nove tehnologije i internet nema unosa tvari već je u pitanju gubitak kontrole nad ponašanjem. Zbog toga ih zovemo ponašajnim ovisnostima.

Djeca i mladi, osobito u pubertetu i adolescenciji, u osobitoj su ugrozi jer njihov mozak nije u potpunosti razvijen, pogotovo dio mozga zadužen za donošenje odluka, niti oni imaju dovoljno životnoga iskustva. To nikako ne znači da djeca i mladi ne mogu donositi ispravne odluke; to samo znači da je kod njih povećan rizik od donošenja odluka s mogućim štetnim posljedicama.

Stoga je u kontekstu prevencije rizičnih i ovisničkih ponašanja mladih Povjerenstvo za suzbijanje ovisnosti Virovitičko-podravske županije provelo opsežno istraživanje rizičnih činitelja, među kojima su i ponašanja mladih vezana uz video igre i društvene mreže. Istraživanje je u formi Ankete o ovisnostima s 34 pitanja provedeno 2025. godine u svim školama u Virovitičko-podravskoj županiji, a obuhvatilo je gotovo 1300 učenika oba spola u šestom razredu osnovnih škola i drugom razredu srednjih škola. Nakon statističke obrade podataka koju je proveo prof. dr. sc. Josip Burušić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba, dobili smo jasnije podatke o navikama mladih u našoj županiji.

Na pitanje koliko vremena provode dnevno igrajući video igre, skupni podaci za osnovne i srednje škole pokazuju da gotovo 80% učenica i učenika igra video igre, u različitom trajanju tijekom dana. To pokazuje kako je ovo uobičajeno ponašanje mladih jer ga prakticira velika većina mladih. Igre same po sebi služe zabavi i to nije sporno, ali ono što može predstavljati rizik jesu neprimjereni sadržaji tih igara te previše vremena koje mladi provode u igranju igara. Ovo istraživanje pokazuje da više od 20% ispitanih učenika u tim aktivnostima provodi više od tri sata dnevno, a to je potencijalni rizik da im neće ostati dovoljno vremena za ostale obaveze ili potrebe.

Na pitanje koliko koriste društvene mreže, odgovori upućuju na još veći postotak mladih; njih više od 96% koristi društvene mreže na internetu, a gotovo polovina njih na mrežama provodi dnevno više od tri sata. Ovo je u svijetu već prepoznato kao osobiti rizik za rast i razvoj mladih, osobito za njihovo mentalno zdravlje, pa su tako neke zemlje već uvele ograničenja. Najstrože je i među prvima problemu pristupila Australija koja je koncem prošle godine ograničila mlađima od 16 godina pristup društvenim mrežama, a na tragu toga i mnoge druge države razmatraju različite oblike ograničenja.

Osim rizika za mentalno zdravlje mladih, velika količina vremena na društvenim mrežama i u igranju video igara ostavlja otvorenim pitanja o tome koliko mladima ostaje vremena za preostale dnevne aktivnosti koje su važne za njihov psihofizički i psihosocijalni rast i razvoj (za njihove obaveze te biološke i stečene potrebe). Ovdje se otvara i prostor za dodatnim preventivnim djelovanjem, promocijom zdravih navika i specifičnom edukacijom mladih. Prethodnim istraživanjima koja smo još prije 10-20 godina proveli u našoj županiji anticipirali smo teškoće mladih u organizaciji slobodnog vremena te smo tome pristupili osmišljavanjem preventivnih programa za mlade. Stoga se u Virovitičko-podravskoj županiji već gotovo dva desetljeća provodi program pomoći mladima u organizaciji slobodnog vremena pod nazivom „Iskoristi dan u Virovitičko-podravskoj županiji“. Svake se godine izrađuje vodič za pomoć u osmišljavanju slobodnog vremena djece i mladih koji se ažurira na godišnjoj razini, a koncem 2025. godine objavljeno je tako čak 17. izmijenjeno i dopunjeno izdanje vodiča.

Učinkovita prevencija rizičnih ponašanja mladih moguća je samo uz dosljedno pridržavanje metodologije u pristupu prevenciji; od istraživanja pojavnosti, preko osmišljavanja i provedbe preventivnih aktivnosti, pa do evaluacije provedenoga. Virovitičko-podravska županija jedna je od rijetkih u kojima se provode sustavna istraživanja te se temeljem rezultata ovih istraživanja osmišljavaju i provode stručno i znanstveno utemeljene preventivne aktivnosti u našoj lokalnoj zajednici. U tome svojim stručnim djelovanjem u zajednici doprinos daje i virovitički psiholog Siniša Brlas, predsjednik županijskog Povjerenstva za suzbijanje ovisnosti i voditelj Odjela za prevenciju ovisnosti i mentalno zdravlje županijskog Zavoda za javno zdravstvo, ali i autor u Hrvatskoj jedinstvenog priručnika za planiranje, programiranje i evaluaciju preventivnih aktivnosti pod nazivom „Prevencija ovisnosti“ koji je nedavno dobio i preporuku Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih za korištenje u hrvatskim školama. Na ovaj način stručnjaci iz naše županije stvaraju i dodatnu vrijednost prevenciji na nacionalnoj razini, što ujedno snažno afirmira i samu Virovitičko-podravsku županiju u kontekstu ranog prepoznavanja rizika za mlade, ali i prepoznatljivosti javnozdravstvenog djelovanja.

Siniša Brlas, profesor psihologije i specijalist kliničke psihologije