Dana 10. rujna obilježava se Svjetski dan prevencije suicida. Svrha obilježavanja je  podizanje svijesti o suicidu kao važnom javnozdravstvenom problemu te poticanje aktivnosti koje mogu pridonijeti njegovoj prevenciji.
Ovogodišnja poruka „Mijenjajmo narativ o suicidu – započnimo razgovor” potiče nas da o suicidu govorimo otvoreno, odgovorno i bez stigme te da stvaramo okruženje u kojem osoba koja prolazi kroz teško razdoblje može potražiti pomoć.

Suicid nema samo jedan uzrok

Suicidalno ponašanje najčešće nije posljedica samo jednog događaja, dijagnoze ili životne okolnosti. Na rizik mogu utjecati različiti psihološki, zdravstveni i socijalni čimbenici.
Istraživanja pokazuju snažnu povezanost suicida s mentalnim poremećajima. U velikoj meta-analizi istraživanja psiholoških autopsija, mentalni poremećaj bio je prisutan kod oko 71 % osoba koje su umrle suicidom, pri čemu je depresija bila među najčešće zastupljenim dijagnozama. Važni čimbenici bili su i prethodno samoozljeđivanje ili prethodni pokušaj suicida, uporaba alkohola i drugih psihoaktivnih tvari, ali i životne krize, gubici, problemi u odnosima te druge stresne okolnosti.
Ipak, važno je naglasiti da mentalni poremećaj ne znači da će osoba počiniti suicid. Suicidalni rizik razlikuje se od osobe do osobe i mijenja se ovisno o okolnostima i trenutnom stanju.

Od procjene rizika prema prevenciji

Suvremena istraživanja nastoje unaprijediti procjenu suicidalnog rizika razvojem različitih statističkih i prediktivnih modela. Takvi alati mogu pomoći stručnjacima u prepoznavanju osoba kojima je potrebna dodatna pažnja, ali ne mogu zamijeniti razgovor s osobom, kliničku procjenu i profesionalno odlučivanje.
Cilj procjene rizika ne bi trebao biti samo osobu označiti kao „visokorizičnu” ili „niskorizičnu”, već prepoznati kakvu pomoć i podršku osoba treba.
To može uključivati liječenje mentalnih poteškoća, procjenu psihosocijalnih potreba, uključivanje bliskih osoba kada je to primjereno, kontinuirano praćenje te izradu sigurnosnog plana za razdoblja krize.

Započnimo razgovor

Jedna od važnih poruka prevencije suicida jest da razgovor o suicidu ne povećava rizik od suicidalnog ponašanja. Naprotiv, otvoren i empatičan razgovor može osobi omogućiti da kaže kako se zaista osjeća i da prihvati pomoć.
Ne moramo uvijek imati pravi odgovor. Ponekad je najvažnije pokazati da smo spremni saslušati. 
Ako smo zabrinuti za nekoga, ne trebamo čekati da problem postane još veći. Ohrabrimo osobu da potraži stručnu pomoć i budimo uz nju.
Prevencija suicida zajednička je odgovornost. Smanjenje stigme, dostupna zdravstvena skrb, pravodobno prepoznavanje krize i kontinuirana podrška važni su elementi prevencije.
Povodom Svjetskog dana prevencije suicida pozivamo na više otvorenosti, manje stigme i spremnost da primijetimo kada netko pati.
Započnimo razgovor. Ponekad upravo razgovor može biti prvi korak prema pomoći.
Ako ste zabrinuti za sebe ili osobu koja vam je bliska, potražite pomoć zdravstvenog radnika ili službe za mentalno zdravlje. Ako postoji neposredna opasnost za život ili sigurnost, odmah kontaktirajte hitne službe.

Prim.dr.sc. Sanea Mihaljević, spec.psihijatar, subspec.psihoterapije