Povodom Međunarodnog dana epilepsije i Nacionalnog dana oboljelih od epilepsije Služba za javno zdravstvo i ja; doktor Miodrag Beneš,kao njen voditelj širim svijest ovim člankom o ovoj teškoj kroničnoj bolesti.

Epilepsija je kronični neurološki poremećaj mozga koji se očituje ponavljanim epileptičkim napadajima nastalim zbog abnormalne električne aktivnosti moždanih stanica. Jedan izolirani napadaj ne znači nužno epilepsiju. Dijagnoza se postavlja kada osoba ima najmanje dva neprovocirana napadaja u razmaku duljem od 24 sata.

Epileptički napadaji mogu se razlikovati po izgledu i jačini, ovisno o dijelu mozga iz kojeg potječu. Mogu zahvatiti samo dio mozga (žarišni napadaji) ili čitav mozak (generalizirani napadaji). Tijekom napadaja mogu se javiti gubitak svijesti, nevoljni trzaji mišića, ukočenost, promjene osjeta, ponašanja ili svijesti, a često i umor i zbunjenost nakon napadaja.

Simptomi epilepsije ovise o vrsti napadaja. Generalizirani toničko-klonički napadaji obično uključuju nagli gubitak svijesti, ukočenost i ritmičke trzaje mišića. Žarišni napadaji mogu se očitovati neobičnim osjetima, automatskim pokretima ili poremećajem svijesti. Apsans napadaji, češći u djece, kratkotrajni su i često prolaze nezapaženo jer nema izraženih trzaja.

Uzroci epilepsije mogu biti različiti. U nekim slučajevima uzrok nije poznat, dok u drugima epilepsija može biti posljedica strukturnog oštećenja mozga, tumora, moždanog udara ili drugih bolesti. Također je važno razlikovati epilepsiju od neepileptičkih napadaja, koji nastaju zbog prolaznih i reverzibilnih stanja, poput poremećaja metabolizma ili infekcija.

Dijagnoza se temelji na detaljnom kliničkom razgovoru i opisu napadaja, a dopunjuje se pretragama poput elektroencefalografije (EEG) i slikovnih metoda mozga. Cilj dijagnostike je potvrditi epileptičku prirodu napadaja i, ako je moguće, utvrditi njihov uzrok.

Liječenje epilepsije najčešće se provodi antiepileptičkim lijekovima, kojima se nastoji smanjiti učestalost i jačina napadaja. U određenim slučajevima liječi se i osnovni uzrok bolesti, a kod bolesnika kod kojih lijekovi nisu učinkoviti može se razmotriti kirurško liječenje. Uz odgovarajuću terapiju, velik broj osoba s epilepsijom može postići dobru kontrolu bolesti.

Prognoza je često povoljna. Kod znatnog dijela oboljelih napadaji se mogu potpuno zaustaviti ili znatno prorijediti. Neki bolesnici, nakon duljeg razdoblja bez napadaja, mogu postupno prestati uzimati lijekove uz liječnički nadzor.

Tijekom epileptičkog napadaja važno je osobu zaštititi od ozljeda, okrenuti je na bok i ne stavljati ništa u usta. Uz pravilno liječenje i pridržavanje preporuka, osobe s epilepsijom mogu voditi ispunjen i kvalitetan život.

Izvor:
HEMED

Miodrag Beneš, dr.med., specijalist javnozdravstvene medicine
Voditelj Službe za javno zdravstvo