Sve više studija u svijetu koje se temelje na analizi otpadnih voda ukazuje na značajan porast zloupotrebe pojedinih psihostimulansa u općoj populaciji (osobito kokaina, metamfetamina i ecstasyja). Ovi su nalazi u skladu s aktualnim trendovima štetne zloupotrebe sredstava koja imaju psihoaktivno djelovanje. No, ono što je iznenadilo stručnjake i znanstvenike jest činjenica da droge u otpadnim vodama mijenjaju i ponašanje riba, a moguće i ostalih životinja koje se tom vodom napajaju. Ne treba stoga naglašavati i posredne rizike djelovanja droga jer su neke od tih životinja i dijelom ljudske prehrane. Eksperimenti provedeni na divljim lososima u Švedskoj pokazali su kako pod utjecajem psihostimulansa ribe iz eksperimentalne skupine prijeđu gotovo dvostruko veću udaljenost u jedinici vremena u odnosu na ribe iz kontrolne skupine, što mijenja njihove prirodne cikluse u ponašanju, razmnožavanju i ostalim aspektima života.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, studija koju provodi europska mreža SCORE (Sewage analysis CORe group - Europe) u suradnji s Agencijom Europske unije za droge (EUDA) i u kojoj iz naše zemlje uz Zagreb od 2024. godine sudjeluje i Split (kao dio mreže od 115 europskih gradova) upravo potvrđuje porast otkrivanja kokaina i ketamina u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, smanjenje otkrivanja MDMA-a, dok je koncentracija amfetamina, metamfetamina i kanabisa relativno stabilna u ovom vremenskom isječku.

Dan planeta Zemlje (22. travnja) stoga je prava prigoda podsjetiti na to kako rizično ovisničko ponašanje ljudi nepovoljno djeluje i na floru i faunu, te uz ono neposredno još dodatno i posredno proizvodi rizike za zdravlje ljudi.

Tablice ispod teksta preuzete su od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo…

Siniša Brlas, profesor psihologije i specijalist kliničke psihologije