Od 16. do 18. travnja 2026. godine Zadar je bio domaćin 19. znanstvenog godišnjeg sastanka International Society of Vascular Health and Ageing, ISVH, međunarodnog kongresa posvećenog vaskularnom starenju i kardio-bubrežno-neuro-metaboličkom zdravlju. Sudjelovanje na ovom uglednom znanstvenom skupu za mene je predstavljalo veliko profesionalno priznanje, ali i važan trenutak za Zavod za javno zdravstvo Sveti Rok Virovitičko-podravske županije.
Na kongresu sam sudjelovao kao jedan od autora znanstvenog rada koji povezuje područje javnog zdravstva, radiološke dijagnostike, vaskularnog rizika, metaboličkog zdravlja i kronične bubrežne bolesti. Sama činjenica da je rad predstavljen u međunarodnom okruženju, pred stručnjacima, profesorima i akademicima koji se bave suvremenim pitanjima vaskularnog zdravlja, za mene ima posebno značenje. To pokazuje da se i iz javnozdravstvenih ustanova izvan velikih sveučilišnih središta može dati vrijedan doprinos znanosti, medicini i javnom zdravstvu.
Kongres ISVH okupio je vodeće stručnjake iz područja arterijske hipertenzije, ateroskleroze, vaskularnog starenja, bubrežnog zdravlja, neurovaskularne medicine, mikrocirkulacije, preventivne medicine i primjene umjetne inteligencije u kardiovaskularnoj medicini. Program je obuhvatio niz iznimno važnih tema, uključujući mjerenje arterijske krutosti, procjenu ranog vaskularnog starenja, 24-satno mjerenje krvnog tlaka, mikrovaskularnu i makrovaskularnu funkciju, povezanost bubrega i krvnih žila, aterosklerozu, arteriosklerozu, prevenciju, zdrav životni stil te primjenu umjetne inteligencije u procjeni globalnog kardio-bubrežnog rizika.
Posebno mi je važno što je rad u kojem sam sudjelovao uvršten u sesiju “Kidney dysfunction and vascular ageing”, odnosno u tematski blok koji povezuje bubrežnu disfunkciju i vaskularno starenje. U programu kongresa rad je naveden pod naslovom “Location of Fat Accumulation Affects the Degree of Aortic and Renal Arterial Calcification”, autora Ivana Ordulja, Miodraga Beneša i suradnika. Time je naše istraživanje dobilo međunarodnu vidljivost u području koje je danas iznimno važno za razumijevanje kroničnih nezaraznih bolesti.
U radu su, uz mene, sudjelovali istraživači iz Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Split, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija. Kao moja institucija naveden je Institute of Public Health Sveti Rok Virovitica, Podravina County, što dodatno potvrđuje vidljivost Zavoda za javno zdravstvo Sveti Rok u međunarodnom znanstvenom prostoru.
Istraživanje se bavilo iznimno važnim javnozdravstvenim pitanjem: utječe li mjesto nakupljanja masnog tkiva na stupanj kalcifikacije aorte i bubrežnih arterija. Analizirano je 302 bolesnika, a korišteni su MSCT snimci za mjerenje kalcifikacija torakalne i abdominalne aorte te obiju bubrežnih arterija. Istodobno su procijenjeni volumen visceralne masti, omjer jetre i slezene, omjer gušterače i slezene te površina masnog tkiva u bubrežnom sinusu.
Rezultati rada pokazali su da različite lokacije ektopičnog masnog tkiva nemaju jednak odnos prema vaskularnoj kalcifikaciji. Posebno je istaknuto da je masno tkivo lijevog bubrežnog sinusa bilo najsnažnije povezano s kalcifikacijama aorte i bubrežnih arterija, dok je visceralna mast pozitivno predviđala kalcifikaciju aorte.
Posebno nas je obradovalo što je prije i nakon izlaganja izrazito poštovani nizozemski profesor Peter W. De Leeuw (objavio oko 600 znanstvenih radova i skupio 30 000 citata) javno čestitao istraživačima na ovom nalazu, što doživljavam kao dodatnu potvrdu važnosti i aktualnosti istraživanja.
Autori rada zaključuju da mjesto nakupljanja ektopične masti može različito utjecati na kalcifikaciju arterija, što otvara prostor za daljnja istraživanja vaskularnog rizika, bubrežnog zdravlja i metaboličkih čimbenika. Smatram da je upravo ta povezanost više organskih sustava jedna od najvažnijih poruka suvremene medicine. Krvne žile, bubrezi, masno tkivo, metabolički poremećaji i kronične bolesti ne mogu se promatrati odvojeno, nego kao međusobno povezani čimbenici koji utječu na zdravlje stanovništva.
Javnozdravstvena vrijednost ovoga rada osobito je važna jer ateroskleroza, arterijska kalcifikacija, kronična bubrežna bolest, pretilost, hipertenzija i metabolički poremećaji predstavljaju značajne uzroke pobola, smrtnosti i smanjene kvalitete života. Istraživanje doprinosi boljem razumijevanju ranih pokazatelja vaskularnog oštećenja i mogućnosti preciznije procjene kardiovaskularnog rizika. Takav pristup u potpunosti je u skladu s modernim javnim zdravstvom, koje naglašava rano prepoznavanje rizika, prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti i interdisciplinarnu suradnju.
Za mene je ovo sudjelovanje bilo važno i zato što pokazuje da Zavod za javno zdravstvo Sveti Rok Virovitičko podravske županije ne djeluje samo kroz svakodnevne preventivne, epidemiološke i javnozdravstvene aktivnosti, nego aktivno pridonosi i razvoju znanstveno-istraživačkog rada. Time se jača stručni ugled ustanove, potiče suradnja s akademskim i kliničkim institucijama te potvrđuje da javnozdravstvene ustanove mogu imati značajnu ulogu u stvaranju novih znanstvenih spoznaja.
Ovaj uspjeh posebno je važan za Virovitičko-podravsku županiju jer pokazuje da se relevantan znanstveni doprinos može ostvariti i izvan velikih nacionalnih sveučilišnih središta. Uvrštavanje rada u program međunarodnog kongresa o vaskularnom starenju i kardio-bubrežno-neuro-metaboličkom zdravlju potvrđuje da su teme kojima se bavimo aktualne, stručne i važne za suvremenu medicinu i javno zdravstvo.

Miodrag Beneš, dr.med., specijalist javnozdravstvene medicine