Posljednjim izmjenama Zakona o trgovini koje je Hrvatski sabor usvojio koncem svibnja ove godine uvedena je značajna novost u regulaciji rizika za zdravlje djece i mladih zabranom prodaje energetskih pića osobama mlađima od 18 godina.

Stručnjaci već dulje vrijeme ukazuju na rizike koji za djecu i mlade proizlaze iz sve učestalijeg pijenja energetskih pića u kojima dominiraju sastojci (osobito kofein) koji snažno stimuliraju živčani sustav te generiraju niz rizika za tjelesno i mentalno zdravlje djece i mladih koji su u dinamičnom razvojnom razdoblju. Posljedice pijenja energetskih pića kod mladih očituju se u nizu rizika za njihovo zdravlje, ali i za obrazovno postignuće. To uključuje nemir, teškoće sa spavanjem, razdražljivost, teškoće s pažnjom, učenjem i pamćenjem, poremećaje u radu srca, česte glavobolje, čak i potencijalnu dehidraciju (jer je kofein diuretik), a osobito je opasna kombinacija kofeina i alkohola zbog kardiovaskularnih rizika koji proizlaze iz suprotnog psihostimulativnog i psihodepresivnog učinka (aritmije, čak i rizik za srčani i moždani udar).

O ovim rizicima već se godinama specifično educiraju i psihoeduciraju mladi u Virovitičko-podravskoj županiji u okviru kontinuirane preventivne aktivnosti koju pod nazivom „Nove ovisnosti; rizici za mlade, izazovi za sve“ u zajednici provodi profesor psihologije i specijalist kliničke psihologije Siniša Brlas, voditelj Odjela za prevenciju ovisnosti i mentalno zdravlje u Zavodu za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije.

U Virovitičko-podravskoj županiji tijekom 2025. godine provedeno je opsežno istraživanje o rizičnim ponašanjima mladih, a provedbu je koordiniralo Povjerenstvo za suzbijanje ovisnosti Virovitičko-podravske županije kojemu je na čelu profesor Brlas. U dijelu istraživanja koji se odnosi na energetska pića (tablice ispod teksta) rezultati su pokazali da ova pića povremeno ili učestalo pije 58,7% ispitanih učenika, iako njih 86,5% zna da sadrže potencijalno štetne sastojke koji mogu ugroziti zdravlje. To pokazuje kako socijalni utjecaj vršnjaka, učenje po modelu i medijski utjecaji generiraju rizična ponašanja usprkos svijesti mladih o rizicima. Ovim se istraživanjem i aktivnostima koje se provode ustvari pokazuje kako se u našoj županiji promišlja o aktualnim rizicima za zdravlje te kako se osmišljavaju i provode stručno i znanstveno utemeljene preventivne aktivnosti usmjerene zaštiti zdravlja, osobito djece i mladih.

Siniša Brlas, profesor psihologije i specijalist kliničke psihologije