Ljeto, kupanje i boravak uz vodu djeci donose mnogo radosti, ali zahtijevaju stalnu pozornost odraslih. Utapanje se može dogoditi u moru, rijeci, jezeru, bazenu, kadi, vrtnom bazenu na napuhavanje ili čak u posudi s malom količinom vode.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je tijekom 2024. godine zbog slučajnog utapanja i potapanja umrlo 76 osoba, od kojih 58 muškaraca i 18 žena. Utapanje je zato ozbiljan javnozdravstveni problem, ali i nesreća koja se u velikom broju slučajeva može spriječiti.

Utapanje je brzo i najčešće tiho

Osoba koja se utapa obično ne može glasno dozivati pomoć niti mahati rukama. Dijete može izgledati kao da mirno stoji u vodi, pokušava podignuti glavu iznad površine ili se bezuspješno kreće prema obali.

Posebno treba obratiti pozornost ako dijete:

• iznenada utihne;
• drži glavu nisko, a usta blizu površine vode;
• ne napreduje iako izgleda kao da pliva;
• pokušava udahnuti, ali ne može govoriti;
• postane nepomično ili nestane ispod površine.

Mala djeca mogu se utopiti u svega nekoliko centimetara vode i u vrlo kratkom vremenu.

1. DIJETE MORA BITI POD STALNIM I AKTIVNIM NADZOROM

Najvažnija mjera prevencije utapanja jest neprekidan nadzor odgovorne odrasle osobe.

Aktivni nadzor znači da odrasla osoba:

• stalno gleda dijete;
• nalazi se dovoljno blizu da ga može odmah dohvatiti;
• ne koristi mobilni telefon;
• ne čita, ne spava i ne obavlja druge poslove;
• nije pod utjecajem alkohola;
• jasno zna da je upravo ona zadužena za nadzor.

Kod male djece i neplivača odrasla osoba treba biti na udaljenosti ispružene ruke. Nije dovoljno povremeno pogledati prema vodi niti pretpostaviti da dijete nadzire netko drugi.

Spasilac na plaži ili bazenu nadzire velik broj kupača i ne može zamijeniti roditeljski nadzor pojedinog djeteta.
2. OGRADITE BAZEN I SPRIJEČITE SAMOSTALAN PRISTUP VODI

Privatni bazen nije siguran samo zato što se nalazi u dvorištu obiteljske kuće. Mnoge nesreće događaju se kada kupanje uopće nije bilo planirano, a dijete neopaženo dođe do vode.

Bazen treba biti potpuno ograđen dovoljno visokom zaštitnom ogradom. Vrata ograde trebaju se sama zatvarati i imati sigurnosnu bravu koju malo dijete ne može otvoriti.

Ulazna vrata kuće, balkonska vrata i drugi prolazi koji vode prema bazenu također trebaju biti osigurani. Igračke ne treba ostavljati u vodi jer mogu privući dijete prema bazenu.

Ograda smanjuje rizik, ali ne zamjenjuje nadzor odrasle osobe.

3. ISPRAZNITE MALE BAZENE I POSUDE S VODOM ODMAH NAKON UPORABE

Dijete se može utopiti i u vrlo maloj količini vode. Opasni mogu biti:

• bazeni na napuhavanje;
• kade i dječje kadice;
• kante i lavor;
• bačve i spremnici vode;
• vrtna jezerca;
• otvoreni bunari.

Nakon uporabe mali bazen, kadu i druge posude treba potpuno isprazniti, okrenuti naopako i spremiti izvan dohvata djeteta. Bunari i spremnici vode moraju biti pravilno zatvoreni i osigurani.

Dijete se nikada ne smije ostaviti samo u kadi, čak ni dok odrasla osoba samo nakratko odlazi po ručnik ili odjeću.

4. PLIVAČKI RUKAVCI, KOLUTOVI I MADRACI NISU SREDSTVA ZA SPAŠAVANJE

Plivački rukavci, kolutovi, madraci i druge igračke na napuhavanje mogu se ispuhati, skliznuti ili prevrnuti. Dijete može ispasti iz koluta i ostati licem okrenuto prema vodi.

Takva pomagala mogu roditeljima dati lažan osjećaj sigurnosti. Dijete koje ih koristi i dalje mora biti pod neposrednim nadzorom odrasle osobe.

Na plovilu i u otvorenoj vodi treba upotrebljavati odgovarajući prsluk za spašavanje. Prsluk mora odgovarati veličini i tjelesnoj masi djeteta te biti pravilno zakopčan. Ni prsluk ne omogućuje ostavljanje djeteta bez nadzora.

5. Uključite dijete u školu plivanja

Učenje plivanja jedna je od važnih mjera prevencije utapanja. Prema navodima HZJZ-a, plivanje može smanjiti rizik od utapanja djece za čak 88 %.
Dijete bi trebalo naučiti:

• održavati se na površini vode;
• pravilno disati;
• okrenuti se na leđa;
• doplivati do ruba bazena ili obale;
• sigurno ući u vodu i izići iz nje;
• procijeniti vlastite mogućnosti.

Ipak, znanje plivanja nije jamstvo potpune sigurnosti. Dijete se može umoriti, uspaničiti, pothladiti ili naići na naglu dubinu, valove i jake struje. Zbog toga i dobar plivač mora biti pod nadzorom.

6. BIRAJTE UREĐENA I NADZIRANA KUPALIŠTA

Za kupanje treba birati uređene plaže i bazene sa spasilačkom službom. Treba poštovati zastave upozorenja, oznake dubine i upute spasilaca.

Rijeke, jezera i neuređene obale mogu skrivati:

• jake i promjenjive struje;
• nagli prijelaz iz plićaka u dubinu;
• muljevito i neravno dno;
• granje, kamenje i druge prepreke;
• hladnije slojeve vode;
• slabu vidljivost ispod površine.

Ne treba skakati u nepoznatu vodu. Prije ulaska potrebno je provjeriti dubinu, dno i uvjete kupanja. Djeca se ne smiju kupati sama niti se udaljavati od obale bez odrasle osobe.

7. U OTVORENOJ VODI I NA PLOVILU UPOTREBLJAVAJTE PRSLUK ZA SPAŠAVANJE

Djeca na čamcu, gliseru, jedrilici ili drugom plovilu trebaju nositi pravilno postavljen prsluk za spašavanje tijekom cijele plovidbe.

Prsluk je važan i pri boravku uz brze rijeke, na pristaništima i na mjestima s naglim prijelazom u duboku vodu.

Vremenski uvjeti na moru, rijeci ili jezeru mogu se brzo promijeniti. Vjetar, valovi i struje mogu udaljiti dijete od obale ili prevrnuti plovilo čak i kada je dijete dobar plivač.

8. ODRASLI UZ VODU TREBAJU BITI TRIJEZNI I SPREMNI REAGIRATI

Alkohol usporava reakcije, smanjuje sposobnost procjene opasnosti i povećava sklonost rizičnom ponašanju. Osoba zadužena za nadzor djeteta ne smije biti pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava koja smanjuju pozornost.

Dobro je unaprijed dogovoriti koja odrasla osoba nadzire djecu. Kada se nadzor predaje drugoj osobi, to treba učiniti jasno i izravno. Rečenica „sada ih ti gledaš“ mnogo je sigurnija od pretpostavke da netko drugi već pazi.

Starije dijete ne treba zaduživati za samostalan nadzor mlađeg djeteta u vodi.

9. NAUČITE PREPOZNATI OPASNOST I SIGURNO POMOĆI

Kada primijetite osobu u opasnosti, odmah glasno pozovite pomoć i obavijestite spasioca.

Ne ulazite naglo u vodu ako niste osposobljeni za spašavanje. Osoba koja se utapa može u panici čvrsto uhvatiti spasioca i ugroziti i njegov život.

Kada je moguće, treba:

• pružiti štap, granu, ručnik ili drugi dugi predmet;
• dobaciti kolut, uže ili plutajući predmet;
• pozvati spasioca i službu 112;
• prići čamcem ili drugim sigurnim sredstvom.

Najvažnije je pomoći bez stvaranja druge žrtve.

10. U SLUČAJU PRESTANKA DISANJA ODMAH ZAPOČNITE OŽIVLJAVANJE

Nakon izvlačenja iz vode treba provjeriti reagira li dijete i diše li normalno.

Ako dijete ne reagira i ne diše normalno:

• odmah pozovite 112 ili zadužite drugu osobu da pozove pomoć;
• dajte pet početnih upuha;
• započnite oživljavanje;
• nastavite s 30 pritisaka prsnog koša i dva upuha;
• primijenite automatski vanjski defibrilator čim postane dostupan;
• nastavite do dolaska hitne medicinske pomoći ili dok dijete ne počne normalno disati.

Kod utapanja su upusi posebno važni jer je temeljni problem nedostatak kisika. Ne treba gubiti vrijeme pokušavajući istisnuti vodu iz pluća. Dispečer službe 112 može telefonom davati jasne upute za oživljavanje.

Kada je dijete uz vodu, jedna odgovorna i trijezna odrasla osoba mora imati samo jedan zadatak: stalno promatrati dijete i biti dovoljno blizu da može odmah reagirati.

Ne oslanjajte se samo na plivačke rukavce, kolut, spasioca ili činjenicu da dijete zna plivati. Utapanje je brzo, tiho i može se dogoditi u trenutku nepažnje.

Miodrag Beneš, dr.med., specijalist javnozdravstvene medicine
Izvor: HZJZ, Internet, AI , AI animacije.