Novosti iz Zavoda
18.11.2026

Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i skrb o mentalnom zdravlju izbjeglih, prognanih i povratnika

Povodom Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje (18. studenoga) prigoda je podsjetiti kako je ratna trauma civilnih žrtava dovela do slijeda nepovoljnih ishoda po mentalno zdravlje prognanih, izbjeglih i raseljenih, kako u Hrvatskoj, tako i dijela nacionalnog tkiva u susjednoj Bosni i Hercegovini.

U našoj su zemlji simbol ratnog stradanja civila zasigurno Vukovar i Škabrnja pa se njima stoga svake godine 18. studenoga iskazuje poseban pijetet. Ali ratni je vihor 1990-tih zahvatio, osim naše domovine, i područja u okruženju. Na ovaj su način ratnim stradanjima i traumi rata bili izloženi i pripadnici hrvatskoga naroda izvan matice, osobito Hrvati u Bosanskoj Posavini.

Rat je kolektivna trauma u kojoj trpe i pojedinci u obliku psihološkog i/ili fiziološkog stresa, ali i zajednica kojoj je rat sociološki stres. Tijekom Domovinskog rata iz Vukovara je prognano i izbjeglo oko 22 tisuće stanovnika, dok je Škabrnju moralo napustiti gotovo cjelokupno stanovništvo (blizu dvije tisuće ljudi). Jasno je da se ovdje radi o iznimnoj kolektivnoj traumi, uz sva ona pojedinačna traumatska iskustva koja svatko od tih ljudi nosi sa sobom cijeli život. Što je manje stanovnika na nekome području, stres može biti izraženiji jer se zajednica osjeća ranjivijom. Takva je okolnost upravo u slučaju Škabrnje, ali i Bosanske Posavine gdje je upravo svojevrsna izoliranost od matičnog nacionalnog tkiva u Hrvatskoj, još i s rijekom Savom kao prirodnom preprekom te u okruženju neprijateljski raspoloženog okolnog stanovništva snažno pojačavala stres. Mnogi se nisu mogli nositi s tolikom razinom stresa pa su odlučili napustiti svoj kraj kako bi spasili i svoje živote i živote svojih bližnjih, što je samo još povisilo razinu stresa i za one koji su ostali.

Nakon rata uslijedio je povratak. Nisu se svi vratili, ali taj ponovni susret s vlastitim domom također može biti vrlo traumatsko iskustvo, čak istovremeno i ugodno i neugodno. U takvim je okolnostima važna psihosocijalna prilagodba povratnika u njihove domove nakon rata, ali takve prilagodbe rijetko je kada bilo. Stoga je za osjećaj zajedništva bilo jako važno da se ljudi samoorganiziraju u udruge i druge organizacije civilnog društva te njeguju svoje običaje i svijest o nacionalnom identitetu i lokalnoj pripadnosti.

Jedan od dobrih primjera u smjeru psihosocijalne prilagodbe povratnika jest i projekt „Osnaživanje i jačanje nacionalnog identiteta te kulturnog zajedništva Hrvata u Bosanskoj Posavini“ Udruge povratnika Vrisike, Johovac, Bosna i Hercegovina. Ova je Udruga, kojoj je na čelu Nenad Križić, prepoznala važnost skrbi o mentalnom zdravlju povratnika u Bosansku Posavinu te je u ovaj projekt uključila profesora psihologije i specijalistu kliničke psihologije Sinišu Brlasa, koji je inače voditelj Odjela za prevenciju ovisnosti i mentalno zdravlje u Zavodu za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije. Suradnja je pretočena i u publikaciju o mentalnom zdravlju povratnika pod nazivom „Ratna trauma – izazov za iseljene i prognane“, a to je ustvari vodič za samopomoć i osnaživanje nacionalnog identiteta i zajedništva Hrvata povratnika. Autor vodiča je profesor Siniša Brlas, a suradnik je Nenad Križić.

Ovi su osjetljivi dani u našoj domovini stoga novi povod da se skrene pažnja na važnost psihosocijalnog osnaživanja i proaktivne skrbi o mentalnom zdravlju nekada raseljenih i prognanih, a potom i povratnika u svoje domove. Iako je rat odavno završio, od žrtve Vukovara i Škabrnje prošlo je punih 35 godina, on na žalost i dalje odnosi žrtve u obliku narušenog mentalnog i općeg zdravlja.

Navedena publikacija „Ratna trauma – izazov za iseljene i prognane“ dostupna je besplatno na specijaliziranoj internetskoj stranici posvećenoj psihologiji ovisnosti i proaktivnoj skrbi o mentalnom zdravlju www.psihologijaovisnosti.eu, ali i na stranici Zavoda za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije.

Siniša Brlas, profesor psihologije i specijalist kliničke psihologije

e-Knjižnica Zavoda:

Ukupan broj zapisa 169 - Prikaži sve >>>


Izdvajamo:


Zadnji članci:
Zadnje novosti:

Osnovni podaci:
  • Ljudevita Gaja 21, 33000 Virovitica
  • OIB: 76860791838
  • tel: +38533727031
  • fax: +38533781401

© Zavod za javno zdravstvo Sveti Rok Virovitičko - podravske županije