STAFILOKOKNO TROVANJE HRANOM
Staphylococcus aureus ili zlatni stafilokok je bakterija koja povremeno naseljava kožu oko noktiju i izlazni dio nosa. Može se naći u oko 25% zdravih ljudi.
Luči toksin koji može dovesti do trovanja hranom. Najčešći način na koji stafilokok zagadi hranu je kontaktom kliconoše (osoba koja nosi klice zarazne bolesti a nema simptome bolesti) s hranom.
Stafilokok je otporan na sol pa se može razmnožavati i u slanoj hrani, na primjer šunki. Odgovaraju mu sobne temperature na kojima se razmnožava i proizvodi toksin kojeg nije moguće uništiti kuhanjem, za razliku od same bakterije koja propada pri visokim temperaturama. Primjeri hrane koja može uzrokovati stafilokokno trovanje su: mljeveno meso, puding i druge slastice, sendviči. Najrizičnija je ona hrana koja se priprema rukama a ne zahtijeva kuhanje.
Nakon što se pojede hrana na kojoj je stafilokok stvorio toksin nastupaju simptomi bolesti ponekad već nakon 30 minuta, no uglavnom nakon 5-6 sati. Simptomi su mučnina, povraćanje, grčevi u trbuhu i proljev. Bolest je uglavnom blaga te oporavak nastupa kroz 1-3 dana.
Dijagnoza se postavlja nalazom stafilokoka u stolici ili povraćenom sadržaju. No, ukoliko je kontaminirana hrana termički obrađena stafilokok je uništen te se ne može dokazati. Tada se dokazuje toksin u hrani jer je on stabilan i na visokim temperaturama. Ove pretrage se rijetko rade pa se dijagnoza postavlja na temelju kliničke slike.
Liječenje je simptomatsko: mirovanje, nadoknada tekućine, spazmolitici kod grčeva u trbuhu. Antibiotici nisu od koristi jer ne djeluju na toksin.
Bolesnici nisu zarazni za okolinu jer se toksin ne može prenijeti s bolesne na zdravu osobu.
Kako spriječiti stafilokokno trovanje hranom?
- perite ruke osobito, ispod i oko noktiju, sapunom i tekućom vodom prije rada s hranom
- ne pripremajte hranu za sebe ili druge ako imate ranice ili kožne infekcije na rukama
- održavajte radne površine za pripremu hrane čistima
- ukoliko se hrana neće potrošiti unutar 2 sata od pripreme, držite ju na temperaturi iznad 60°C ili ispod 5°C.
Darija Petrovčić, dr. med.
specijalist epidemiolog |
|