Zašto je važno pratiti i evaluirati vlastiti rad?
Povratna informacija koju stručnjak ima o svojemu radu ustvari je korektivni mehanizam i služi samoanalizi kojoj je krajnji cilj poboljšanje kvalitete rada i radne učinkovitosti. U slučaju rada s ovisnicima to znači što učinkovitiji tretman, ali je povratna informacija o radu važna i za očuvanje mentalnog zdravlja stručnjaka pomagača jer prevenira zamor suosjećanja i sagorijevanje u pomagačkom radu. Stručnjak tu povratnu informaciju može dobiti kroz proces samovrednovanja, ali ju može i treba dobiti i od korisnika svojih usluga, u oba slučaja koristeći odgovarajući evaluacijski instrumentarij (primjeri takvih instrumenata mogu se pronaći u knjizi profesora Siniše Brlasa „Kako znati kamo idemo“ u izdanju našega Zavoda za javno zdravstvo). Takav sustav povratnih informacija o radu jedan je od ključnih pokazatelja učinkovitosti stručnoga rada koji usmjerava stručno djelovanje, potiče motivaciju stručnjaka, čuva njegovo mentalno zdravlje i identificira prostor za napredovanjem – a sve s ciljem što bolje kvalitete usluga usmjerenih korisnicima (pacijentima i klijentima).

Primjena evaluacije rada u tretmanu ovisnika u našemu Zavodu
Ovisnost se u javnozdravstvenom kontekstu definira kao biopsihosocijalni problem, a to znači da se uzroci i posljedice ovoga problema uspješno mogu „sanirati“ samo suradničkim pristupom svih onih stručnjaka (različitih profila stručnosti) koji se profesionalno bave biološkim, psihološkim i socijalnim aspektima ovoga problema. Jedna od najvažnijih suradničkih struka u ovome kontekstu jest psihologija jer ona može dati doprinos u svim navedenim aspektima ovoga problema. Osobito je učinkovita klinička psihologija koja uključuje set stručnih pristupa definiranih Standardima rada kliničkih psihologa, a to su:
1. istraživanje utjecaja različitih biopsihosocijalnih čimbenika na psihičko i tjelesno zdravlje te evaluiranje psihodijagnostičkih i tretmanskih postupaka u radu,
2. razvoj vještina savjetodavnog, psihoterapijskog i rehabilitacijskog rada s različitim populacijskim skupinama,
3. primjena znanstvenih psiholoških spoznaja s ciljem promicanja mentalnog zdravlja i pružanja psihološke podrške i pomoći pojedincima, obiteljima, institucijama i društvu u cjelini te
4. djelovanje s ciljem preventivnog učinka na psihičko zdravlje pojedinca i zajednice.

U Zavodu za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije na mjestu psihologa radi profesor psihologije i specijalist kliničke psihologije Siniša Brlas, jedini psiholog u ovome Zavodu od njegova osnivanja. Njegov rad s ovisničkom populacijom u našoj lokalnoj zajednici (a ovisnost je tadašnji Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama odavno svrstao u širi kontekst skrbi o mentalnom zdravlju) započeo je davne 2000. godine i od tada je profesor Brlas u tretmanu imao gotovo 900 ovisnika. Ovako veliki broj klijenata traži od ozbiljnog stručnjaka da propituje i vrednuje učinkovitost svojega rada, pa je stoga slijedom Standarda rada kliničkih psihologa profesor Brlas osmislio evaluacijski postupak (uključujući i instrument) kojim je tijekom 15 godina kontinuirano prikupljao informacije od klijenata koje je imao u tretmanu te je na taj način pratio učinkovitost svojih savjetodavnih postupaka. U tome je razdoblju evaluacijski upitnik anonimno ispunilo 199 ispitanika odnosno klijenata (ovisnika), a rezultati evaluacije rada psihologa na ovom značajnom uzorku prikazani su ispod ovoga teksta. No, oni se ukratko mogu svesti na sljedeće:
- ovisnici su iznimno zadovoljni tretmanom psihologa u našemu Zavodu (ocjenjuju to zadovoljstvo prosječnom ocjenom 4,80 na skali od 1 do 5),
- ovisnici su osobito zadovoljni komunikacijom s psihologom tijekom tretmana (ocjena 4,94) te
- doprinos psihologa u rješavanju njihovih problema njih čak 99% ocjenjuje pozitivnim i svrhovitim.

Kako je došlo do ovih iznimnih rezultata u radu psihologa?
Profesor Brlas kreirao je inovativni i u našoj zemlji (pa i šire u regiji) jedinstveni program savjetodavnog rada s klijentima koji je detaljno opisao u svojim knjigama „Savjetodavni rad s ovisnicima“ i „Komunikacija s ovisnicima“, a o svojim je iskustvenim znanjima (a to je sada već gotovo tri desetljeća njegova kontinuiranog rada s ovisnicima) u području evaluacije tretmana pisao je u knjizi „Kako znati kamo idemo; vrjednovanje i samovrjednovanje rada s ovisnicima“. Njegov pristup savjetodavnom radu sasvim je nov i eklektički uključuje različite elemente više psihoterapijskih pravaca utkanih u standardiziranu strukturu savjetodavnog rada kako ga propisuje psihologija kao struka, s naglaskom na pozitivnu psihologiju s ciljem osnaživanja kapaciteta klijenata za učinkovito nošenje s izazovima odvikavanja i apstinencije, ali uključuje i evaluaciju procesa i ishoda savjetodavnog rada. Iznimno je prilagodljiv različitim populacijskim skupinama ovisnika pa je stoga i toliko učinkovit. Slijedom navedene inovativnosti u radu s ovisnicima ovaj je pristup prikazan na više stručnih i znanstvenih skupova. Zbog svojega doprinosa i učinkovitosti u radu s ovisnicima, ali i u prevenciji ovisnosti, profesor Brlas dobio je najvažnije nagrade u struci i danas je jedan od najproduktivnijih i najprepoznatljivijih psihologa u hrvatskom javnozdravstvenom sustavu te jedan od najznačajnijih psihologa u području psihologije ovisnosti u regiji.

Evaluacijski instrument i rezultati evaluacije rada psihologa tijekom 15 godina

Siniša Brlas, profesor psihologije i specijalist kliničke psihologije