Djelatnost za epidemiologiju i DDD
Edukativni članci

31.05.2016
Humani papiloma virus (HPV) i karcinom vrata maternice
Profesor Harald zur Hausen 2008.godine dobio je Nobelovu nagradu za svoja otkrića vezana uz HPV. Dugogodišnjim istraživanjima utvrdio je da se u svakom raku vrata maternice nalazi neki tip HPV-a, odnosno da je za nastanak raka vrata maternice nužno prisustvo Humanog papiloma virusa...
Opširnije

29.10.2015
GRIPA ILI INFLUENCA
U europi se gripa pojavljuje redovito u zimskim mjesecima a intenzitet epidemije varira od godine do godine. Iako je infekcija gripom za većinu ljudi samo neugodno iskustvo, ona ima velik utjecaj na društvo svake zemlje. Neki ljudi razviju teški oblik bolesti što može završiti sa smrću. Procijenjeno je da zbog bolesti povezanih s gripom prijevremeno umre do 40 000 ljudi godišnje u zemljama Europske unije. Značajni su i troškovi zbog hospitalizacije i liječenja onih s težim oblicima bolesti, te zbog apsentizma - bolovanja uslijed oboljenja od gripe.
Određene populacijske grupe su pod povećanim rizikom za razvoj teškog oblika gripe. To su takozvane rizične grupe: stariji od 65 godina i osobe koje boluju od kroničnih bolesti. Za te rizične grupe u svim europskim zemljama je preporučeno cijepljenje svake godine u jesen, dakle prije početka epidemije gripe, čime se smanjuje rizik od komplikacija i smrti. Virus gripe lako se prenosi s čovjeka na čovjeka. Većinom se širi kapljicama sekreta koje nastaju kad bolestan čovjek kiše ili kašlje, ali i indirektnim kontaktom s respiratornim sekretom koji se zadrži na rukama, predmetima, maramicama...
Opširnije

19.03.2015
GROZNICA ZAPADNOG NILA
S dolaskom proljeća i toplijeg vremena stvorit će se uvjeti za razmnožavanje komaraca i njihovu veću brojnost. Za čovjeka su ovi insekti važni ne samo zato što su molestanti nego i vektori zaraznih bolesti od kojih je u našim krajevima od 2013. godine važna groznica Zapadnog Nila.
To je bolest uzrokovana virusom (WNV) kojeg prenose komarci a rezervoar su divlje ptice, prvenstveno selice. Virus Zapadnog Nila cirkulira u lancu ptica - komarac - ptica. No budući da se neki komarci, prvenstveno roda Culex, hrane i na pticama i na sisavcima, moguć je prijenos virusa na čovjeka. Sa zaraženog čovjeka bolest se ne prenosi dalje, on je slučajni domaćin.
Virus Zapadnog Nila u Europu je stigao iz Afrike putem ptica selica. U Europi je poznat od 1960., no prva veća epidemija zabilježena je u Rumunjskoj 1996.g. Nakon toga infekcija u ljudi potvrđena je u Češkoj, Francuskoj, Italiji, Mađarskoj, Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj, Srbiji, BiH, Austriji...
Opširnije

24.02.2015
SVRAB (SCABIES)
Svrab je zarazna, parazitarna kožna bolest koju izaziva grinja Sarcoptes scabiei var. hominis, maleni parazit koji se ukopava u gornji sloj kože, gdje živi i leže jaja. Svojom prisutnošću parazit uzrokuje simptome bolesti, najčešće intenzivan svrab i iritaciju kože, a prenosi se produženim izravnim fizičkim kontaktom s zaraženom osobom.
Svrab se općenito smatra laganom bolešću, iako neugodnom, ako se njenom liječenju pristupi na vrijeme i na odgovarajući način.
Ime bolesti potječe od latinske riječi "scabere" što znači svrbjeti, a upućuje na glavni simptom bolesti. Svrab je bio čest i poznat u prošlosti, kao što je i danas rasprostranjen diljem svijeta, a pogađa ljude svih rasa i socijalnih staleža. Na našim područjima bolest je još poznata pod nazivom šuga...
Opširnije

25.08.2014
DIFTERIJA, ZADAVICA
Difterija je akutna zarazna bolest uzrokovana bakterijom Corynebacterium diphtheriae koja nastanjuje sluznice gornjih dišnih putova (nos, tonzile, grkljan, ždrijelo) te luči toksin.Osim što djelovanjem toksina oštećuje lokalnu sluznicu dišnih putova, može djelovati i na udaljene organe - srčani mišić, živčano tkivo, krvne žile, bubrege, jetru, kožu.
Izvor zaraze je čovjek koji boluje od difterije, rekonvalescent kroz 7-8 tjedana nakon nestanka simptoma bolesti i kliconoša tj. osoba koja nema simptome bolesti ali je nosioc ove bakterije i izlučuje je u okolinu kihanjem i kašljanjem. Zdrava osoba zarazi se kapljičnim putem ali i direktnim i indirektnim (preko predmeta) kontaktom s oboljelim. Inkubacija je kratka, 2-5 dana...
Opširnije

19.08.2014
CIJEPLJENJE PROTIV DIFTERIJE
Cijepljenje se u Hrvatskoj provodi kombiniranim cjepivom DiTePer(acelularni) - IPV - Hib, acelularnim cjepivom DtaP i anaDiTe pro adultis ovisno o dobi.
S navršena 2 mjeseca starosti primjenjuje se popularno nazvano 5 u 1 cjepivo (DiTeaPer - IPV - Hib) u nizu od tri doze s razmacima od 8 tjedana. To je takozvana primovakcinacija. S navršenih godinu dana starosti djeca primaju prvu revakcinaciju, jednu dozu već spomenutog DiTeaPer - IPV - Hib. S navršenih 5 godina starosti slijedi druga revakcinacija s cjepivom DiTeaPer. U 1. i 8. razredu osnovne škole primaju po jednu dozu cjepiva ana DiTe. U završnom razredu srednje škole primit će ponovo anaDiTe.
Dakle tijekom predškolske i školske dobi dijete primi osam doza cjepiva protiv difterije...
Opširnije

25.04.2014
CIJEPLJENJE PROTIV OSPICA
Ospice ili morbili spadaju u bolesti koje se mogu prevenirati cijepljenjem. Tim jednostavnim postupkom može se spriječiti veliki broj smrti, gluhoća, sljepoća i drugih komplikacija uzrokovanih oboljenjem nakon zaraze virusom ospica:

  • 1 od 10 oboljele djece razvije upalu uha koja može dovesti do trajnog gubitka sluha
  • 1 od 20 oboljele djece razvije upalu pluća koja je u male djece čest uzrok smrti
  • 1 od 1000 oboljele djece kao komplikaciju ospica razvije encefalitis s konvulzijama, a kao trajna posljedica može ostati mentalna retardacija
  • trudna necijepljena žena koja oboli od ospica može imati pobačaj ili prijevremeni porod
  • kao kasna komplikacija ospica može nastati SSPE (subakutni sklerozirajući panencefalitis) progresivno propadanje središnjeg živčanog sustava sa smrtnim ishodom
Prije uvođenja cijepljenja protiv ospica 1968.g. u Hrvatskoj je godišnje obolijevalo 15 000- 20 000 osoba, prvenstveno djece. Nakon 1968. pobol se postepeno smanjuje na 1000-7000 oboljelih godišnje, od 1999.g. broj oboljelih ne prelazi 100 godišnje, a posljednjih godina imamo samo sporadične, uvežene slučajeve (necijepljeni koji su se zarazili u stranim zemljama)...
Opširnije

18.04.2014
OSPICE, MORBILI
Ospice su vrlo zarazna respiratorna bolest uzrokovana virusom morbila.
Počinje s povišenom temperaturom, kašljem, curenjem nosa, upalom očnih spojnica i crvenilom očiju, upalom grla, općom slabosti i pojavom Koplikovih pjega na sluznici usta (sitne bijele pjege). Nakon 3-5 dana, uz porast temperature do vrhunca od 40°C, javlja se crveni osip. Prvo je vidljiv iza ušiju i uz granicu kose na čelu, zatim po licu, vratu, trupu i na kraju na udovima. Nakon 3-4 dana osip blijedi istim redoslijedom kojim je izbijao.
Iako opisana klinička slika ne djeluje osobito teška, ova je bolest zabrinjavajuća jer u oko 30% oboljelih nastaju komplikacije.
Jedno od 10-ero oboljele djece razvije upalu uha koja može dovesti do trajne gluhoće, jedno od 20-ero djece razvije upalu pluća koja u male djece može dovesti do smrti. Jedno od 1000 oboljele djece dobije upalu mozga (encefalitis) s konvulzijama a kao posljedica može ostati mentalna retardacija. Jedno do dvoje od 1000 oboljele djece umire. Kod trudne žene koja oboli od ospica može doći do pobačaja ili prijevremenog poroda...
Opširnije

11.04.2014
PREVENCIJA BJESNOĆE
U Hrvatskoj je prisutan takozvani silvatični oblik bjesnoće, što znači da su glavni rezervoar ove bolesti divlje životinje. Kod nas je to prvenstveno lisica. Godišnji broj lisica pozitivnih na bjesnoću kreće se od 300-700. Ostale divlje životinje su znatno rjeđe pozitivne. Povremeno se bjesnoća javi i u domaćih životinja, osobito pasa i mačaka, jer ulaze u stanište lisice te se u kontaktu s njom zaraze. Broj domaćih životinja pozitivnih na bjesnoću kreće se od 30-80 godišnje.
Na cijelom teritoriju Hrvatske, osim jadranskih otoka, javlja se bjesnoća u životinja, a najveća učestalost je na području Zagrebačke, Krapinsko-Zagorske, Sisačko-Moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-Križevačke, Bjelovarsko-Bilogorske i Splitsko-Dalmatinske županije.
Postoji više razina na kojima se može provoditi prevencija bjesnoće. Jedan od temeljnih postupaka je smanjenje broja bolesnih i zaraženih životinja koje su izvor zaraze za okolinu. S obzirom da su glavni rezervoar u prirodi lisice, od 2011.g. provodi se oralna vakcinacija lisica. Tom akcijom koja se provodi dva puta godišnje, u proljeće i jesen, imuniziraju se (cijepe) lisice i njihov pomladak. Iz zrakoplova se u ruralna područja cijele hrvatske ispuštaju mamci koji u sebi sadrže cjepivo u plastičnom spremniku...
Opširnije

04.04.2014
BJESNOĆA, RABIES
Bjesnoća je zarazna bolest uzrokovana virusom iz porodice Lyssavirusa. Jedina je zarazna bolest koja redovito završava smrtno ukoliko se pojave simptomi. To je zoonoza, dakle bolest koja se prenosi sa životinje na čovjeka.
Rezervoar virusa su divlje i domaće životinje sisavci: lisice, vukovi, psi, mačke a u nekim zemljama i šišmiši.
Prijenos virusa se ostvaruje ugrizom ili direktnim kontaktom sa slinom bolesne životinje. Ogrebotine, sitne ili veće otvorene rane na koži predstavljaju ulazna vrata za virus ali najveći je rizik od ugriza bijesne životinje. Dokazani su i drugi načini prijenosa kao kontaminacija sluznica oka, nosa i usta, aerosolom od šišmiša, transplantacijom rožnice ili drugih organa i tkiva. Ovakvi načini prijenosa su više izuzetak nego pravilo...
Opširnije

Stranica: 2 od 4

| 1 | 2 | 3 | 4 |

Izdvajamo iz djelatnosti: CORONAVIRUSU


Saznajte više >>>

Zadnji članci iz djelatnosti:
Zadnje novosti iz djelatnosti:

Osnovni podaci:
  • Ljudevita Gaja 21, 33000 Virovitica
  • OIB: 76860791838
  • tel: +38533727031
  • fax: +38533781401

© Zavod za javno zdravstvo "Sveti Rok" Virovitičko - podravske županije